Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Jesenska sjetva
  • 20.10.2022. 10:20

Je li cijena pšenice za sjetvu zaista 50 posto viša?

Na hrvatskom tržištu se može naći pšenice od 3,9 kuna do 6 kuna za kilogram. Na čemu se temelji ova cijena i zašto je važno nipošto sijati tavanušu?

Foto: Depositphotos/vkarafill
  • 3.029
  • 220
  • 0

Nakon kiše koja je natopila zemlju uslijedili su suhi dani koji su stvorili dobre uvjete za ovogodišnju jesensku sjetvu. Ratari su se bojali suše, ali im je bablje ljeto ipak naklonjeno. 

No, čini se da je to jedina pozitivna stvar ove sezone. 

Cijene svih inputa u poljoprivrednoj proizvodnji su otišle gore. Pa tako i sjemena. No, je li ono zaista 50 posto skuplje?

Formira se po merkantilnoj robi

"Kada se govori o cijenama, često se barata što namjerno, što nenamjerno, krivim podacima, ovisno tko govori i što mu je u interesu reći. Profesionalni sjemenari jako dobro paze da ona ne bude previsoka", komentira direktor Sektora sjemenarstva Bc Instituta i predsjednik udruge Hrvatsko sjeme, dipl.ing agr. Kristijan Puškarić te pojašnjava da je kod ove teme najvažnija cijena svih ulaznih sirovina koja je za neke stavke povećana za 200 do 700 posto. Kaže da se često etiketa enormne skupoće "lijepi" i na sjeme, no da je osnovna stavka po kojoj se ona formira cijena merkantilnih roba. 

"Govoreći o ovogodišnjoj sezoni, i strnim žitaricama, kada usporedimo cijene merkantilnih roba u odnosu na prošlu godinu, ona je dvostruko veća. Iz tog razloga i za sjemensku robu mora ići gore, ona je proizvedena po istom principu kao i merkantilna", jasan je Puškarić uz pojašnjenje kako je viša za onu robu u koju je uloženo više sredstava, znanja i truda, da bi se na kraju dobilo sjeme koje ima svoje ime i prezime, izvornost i kvalitetu. 

"I kada sve to ubrojimo, ona nije toliko visoka kao što se govori. Vi u ovom trenutku na tržištu Hrvatske možete naći različite cijene, a ona ide od 3,9 kuna do 6 kuna za kilogram, a sve ovisi o sortimentu, generaciji umnažanja, kategoriji, ali i tržišnom statusu određenog proizvoda", naglašava uz opomenu da je netočno paušalno ustvrditi da se radi o 50-postotnom poskupljenju. 

Merkantilna roba je temelj za formiranje cijene (Foto: Depositphotos/jovanjaric)

Raste upotreba tavanuše?

Budući da je prodaja u punom jeku, još uvijek ne može reći da će biti manje potražnje za ovom robom, ali strahuje od jednog. 

"Imamo određene najave i bojazan, da će porasti uporaba vlastitog sjemena. To za mene, moju kompaniju, moju udrugu i industriju sjemena u Hrvatskoj, nije dobra vijest, nego loša praksa", ističe ovaj stručnjak uz opomenu da se proizvođači koji za tim posegnu, nadajući se uštedi, jeftinijem inputu, dovode u određeni rizik

"Kada govorimo o riziku sjetve sjemena koje nije certificirano, treba se držati znanosti i zdravog razuma. A znanost kaže da svako takvo nekontrolirano umnažanje, koje ne prolazi stručni nadzor, donosi degradaciju usjeva koja se očituje u smanjenju rodnosti, lošijem zdravstvenom stanju, lošijim parametrima kvalitete", nabraja naš sugovornik. 

Alen Beno nikada ne sije tavanušu

Baranjski poljoprivrednik Alen Beno kaže kako na njegovom gospodarstvu nikada ne siju tavanušu. "To je veliki rizik. Ne znaš hoće li uspjeti ili neće, koliko će roditi", realan je pa je i ove godine kupio provjerenu sjemensku robu. No, kaže kako nije znao da je mogao sijati svoje. Budući da ima čistač, mogao ga je prijaviti i certificirati te ostaviti za sebe. "Da sam to ranije znao, odvojio bih pšenicu jer su sve sorte kod žetve išle na jednu hrpu. Ne mogu od toga imati sjemensku robu. Zato ćemo nagodinu posebno posijati 5 hektara da bismo ju samo za sebe", najavljuje.

Na to će ga primorati računica. "Pšenica košta 6 kuna po kilogramu, a mi smo svoju prodali za 2,40 kuna. To je razlika ajme. Ako sijemo blizu 300 kg po hektaru, i ako računam 6 kn po kili, to je 1.800 kuna, a da sam proizveo svoje, i da me je koštalo 3 kune, puta tristo kila, to je 900 kuna puta 150 ha koliko ja sijem. Za to mogu kupiti manji auto", nasmijao se. 

Bude li proizvodio za sebe, priča, onda će se potruditi oko njegove kvalitete, dati mu više gnojiva, da bude naliveno kako treba, tretirati ga "folijarcem", da bude prva klasa. 

Beno nije odvojio sjeme pa ga nije mogao koristiti za sjetvu (Foto: M.C.Celić)

Regulirati upotrebu s vlastitog gospodarstva

A kada je riječ o sjemenu s vlastitog gospodarstva, Puškarić ističe kako industrija sjemena u Hrvatskoj apsolutno prihvaća sve zakonodavne okvire koje nameće Europska unija. "Prihvatili smo liberalniji pristup kojeg nudi EU, ali ono protiv čega se mi kao profesionalci borimo je nedefinirani zakonski okvir", komentira uz pojašnjenje kako je donesen Zakon o sjemenu, koji više nije ni novi budući da je na snazi od 1.1.2022., ali podzakonski akti nisu doneseni u punini. Upravo pravilnik koji bi trebao regulirati pitanje uporabe onog s vlastitog gospodarstva, kako se službeno zove vlastito sjeme, nije donesen.

"No, počeo je rad na tekstu tog pravilnika i nadamo se da će Ministarstvo uvažavajući i struku i praksu, poljoprivredne proizvođače i udruge donijeti zakonodavni okvir koji će biti funkcionalan. A ne da dođemo u situaciju da na papiru imamo da je sjeme s vlastitog gospodarstva, a u praksi je to još uvijek gola tavanuša budući da nema nikakvog akta ni okvira koji bi to nadzirao", upozorava Puškarić otkrivši kako će tu biti dosta posla te da ne vjeruje da će pravilnik biti gotov do kraja ove godine. 

Dodaje i kako je naša javnost polarizirana po tom pitanju te da se poljoprivredni proizvođači "narogušili" na sjemenare. "Nama treba međusobno uvažavanje. Odgovorno tvrdim da uvažavamo poljoprivredne proizvođače, ali je manje razumijevanja s druge strane. A to nam je jedina garancija opstanka i poljoprivredne i domaće proizvodnje. Jer, kad se dvojica tuku, treći profitira, a onda dolazi hrana iz uvoza", opominje uz komentar kako je puno negativnih primjera gdje je domaća proizvodnja sjemena zatrta, zbog čega su cijene trenutno trostruko i više veće nego da imamo vlastitu proizvodnju. 

Klimatske promjene su veliki izazov

Veliki izazov kako za poljoprivrednike tako i za sjemenare, predstavlja borba s klimatskim promjenama. Puškarić kaže da određene pojave možemo staviti pod kontrolu, ali klimu ne, barem ne tako brzo. Stoga struka nastoji odgovoriti zahtjevima klime u budućnosti te zadovoljiti očekivanja poljoprivrednika. 

Osvrnuvši se na ovogodišnju žetvu, kaže, pšenica i druge strne žitarice, posebno ozime su dobro prošle. No, zato su kukuruz, a posebno soja pokazali ono čega se moramo brinuti i u budućnosti. "Kod soje imamo situaciju da znatan dio poljoprivrednih površina ne može biti požet u optimalnim uvjetima, sa sadržajem vode u zrnu koji je prihvatljiv za normalno sušenje", opisuje Puškarić naglasivši kako u sjemenarstvu soja za žetvu mora biti suha s određenim postotkom vlage, budući da ova ratarska kultura ima visoki udio ulja i proteina što inače otežava skladištenje i zadržavanje kvalitete na zadovoljavajućoj razini. 

Soja nije dobro prošla ove godine (Foto: R.Prusina)

Otkriva da još uvijek ne znaju hoće li imati velike gubitke. "Kvaliteta određenih partija sjemena će sigurno biti problematična. I kada takvu jednu bojazan trpe profesionalci koji se bave time i žive od toga, onda možete misliti u kakvoj su mali, ma i veći poljoprivrednici, koji nemaju niti resursa, znanja o tome kako sjeme jedne takve kulture sačuvati do proljeća.

Nadalje precizira da je sadržaj vode u sjemenu te uljarice previsok, ali dugotrajno čekanje na žetvu i dugotrajan boravak zrna na biljci usjeva u polju, donosi strelovit skok rizika što se tiče zdravstvenog stanja. Kaže da već sada imaju usjeve koji su previše zaraženi da bi bili bezbrižni da će ono u proljeće biti zadovoljavajuće. 

A i ono što nas čeka na proljeće, ne ulijeva optimizam. Na osnovu prognostičkih modela i statistika, nemamo se na temelju čega nadati da će iduća godina biti, uvjetno rečeno, normalna s pravilnim rasporedom oborina i temperatura, boji se Puškarić. 

Tim više je sjemenarstvo kao proces koji traje, važan. "Sama poljoprivredna proizvodnja se sporo okreće, godinu dana dok dobijete odgovor, na temelju njega zaključujete za dalje. Mi moramo planirati sjemensku proizvodnju nekoliko sezona unaprijed da bismo mogli anticipirati sve ove probleme. Znamo da će i nagodinu biti suša, moramo ići s tom pretpostavkom jer je prošlih četiri, pet bilo tako", zaključuje Puškarić.


Tagovi

Sjemenksa pšenica Cijena sjemena Kristijan Puškarić Sjemenarstvo Tavanuša BC Institut


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U Zagorju se upravo okupilo dvjestotinjak Slavonaca. Više u priči idući tjedan...