• Sjetva ozimina
  • 01.10.2020. 09:00
  • Požeško-slavonska, Požega

Ivan Han: Monokultura nije preporučljiva ni kod jedne ozime žitarice

Pred ratarima je novi ciklus uzgoja ozimih ratarskih kultura, pivarskog i stočnog ječma, pšenice, zobi, a njihovu sjetvu potrebno je planirati nakon žetve ranijih hibrida kukuruza.

Foto: Facebook/Poljoprivredna tv
  • 395
  • 35
  • 0

Na slavonskim poljima, žetve se polako bliže kraju, a pred ratarima je novi ciklus uzgoja ozimih ratarskih kultura, pivarskog i stočnog ječma, pšenice, zobi. Njihovu sjetvu potrebno je planirati nakon žetve ranijih hibrida kukuruza.   

"Optimalan rok za to je prva dekada listopada, za pšenicu malo poslije. Tako da je ljudima, uz sve obaveze kada je riječ o žetvi, za preporučiti da se polako opskrbljuju materijalom. Prije svega sa sjemenom, a onda i s gnojivom da bi se sjetva na vrijeme mogla obaviti“, pojašnjava Ivan Han, stručni savjetnik Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva pri ministarstvu poljoprivrede.

Ne preporučuje se monokultura

Početak svake agrotehnike proizvodnje je plodored kao prostorna i vremenska izmjena kultura. Monokultura nije preporučljiva ni kod jedne ozime žitarice. Duljina i kompliciranost same pripreme ovise o pretkulturi koja je bila na određenoj površini.

"U svakom slučaju, prije sjetve je potrebno dodati dovoljnu količinu fosfora i kalija. Sve ozime žitarice mogu ići poslije repice, kukuruza, soje i suncokreta, njima su to dobre pretkulture. Najbolji izbor su leguminoze. One imaju dublji korijen i stvaraju kvržične bakterije, vežu dušik iz zraka i ostavljaju tlo bogatije tim elementom. Tada je na neki način manje potrebno gnojiti dušikom, sigurnija je i proizvodnja je jeftinija“, otkriva Han.

Najbitnija radnja - oranje

Prema riječima stručnog savjetnika, prije oranja površine potrebno je dodati i određenu količinu visokokoncentriranog dušičnog gnojiva, uree.

"To se radi zbog razgradnje biljnih ostataka. Uvijek poljoprivrednicima preporučujem dodati po jutru barem 50-60 kilograma fosfora i kalija, odnosno oko 100 kilograma po hektaru i uz to oko 30 posto dušika. On se ispire i uvijek ga je dobro davati kroz vegetaciju“, savjetuje.

Oranje je možda i najbitnija radnja u pripremi, a ona uvelike ovisi o mogućnosti i mehanizaciji koju poljoprivrednik posjeduje. "U svakom slučaju bolje je imati dublju osnovnu obradu oranja, kako bi korijen bio veći. Tada biljka s veće površine uzima hranu. Takva proizvodnja je sigurnija što se tiče prinosa i kvalitete“, kaže Han.

A vremenski uvjeti za predsjetvenu pripremu uljane repice, koju je većina ratara već obavila, bili su povoljni.

"Sušniji period je dobro pogodovao žetvi, ali s druge strane bio je malo nezgodniji što se tiče pripreme uljane repice. Sitno je sjeme, ali vidimo da na površinama gdje je dobra priprema, tu je i dobar sklop. Gdje je bila grublja, malo je razrijeđen. Isto tako, suša je dobra za repicu jer tada nema puževa. Oni velikim dijelom razrjeđuju sklop, a ljudi trebaju pripaziti i na buhače. Čim je toplije, oni su tu i buše lišće te koče razvoj uljane repice“, poručuje sugovornik.

Više o temi možete pogledati u videu:


Tagovi

Sjetva Ozime kulture Leguminoze Oranje Urea


Autor

Tomislav Milanović

Više [+]

Tomislav Milanović novinar je s bogatim iskustvom, posebice kada su u pitanju poljoprivredne teme.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Eko vina Kabola Na istarskom imanju Kabola u Kanedolu pored Momjana završena je još jedna berba. Ber... Pročitaj cijelu bilješku »