• Poljoprivredni institut Osijek
  • 06.04.2016. 09:30

Inovacijama osvojili Tursku, a šire se i u Afriku!

Poljoprivredni institut Osijek poslao je u zemlje Magreba inicijalnu količinu našeg najboljeg genetskog materijala. S njim planiramo otvoriti tržišta koja su do danas bila za Institut zatvorena, ali kvaliteta otvara sva vrata, kaže ravnatelj Zvonimir Zdunić.

Foto: Bigstockphoto/RGtimeline
  • 378
  • 18
  • 0

Poljoprivredni institut Osijek (PIO) na daleko je tursko tržište hibridom kukuruza zakoračio sada već davne 1999. godine. I ne samo to. Hrvatski hibridi u Turskoj ostvaruju udio na tržištu od čak 6%.

"Suradnja s Turskom je imala svoje uspone i padove, kao i svaka poslovna suradnja u zemlji i inozemstvu. No nakon 17 godina možemo reći da smo dosegli vrh kvalitetne suradnje na način da Poljoprivredni institut Osijek osigurava za turskog partnera najbolji genetski materijal u smislu najboljeg sortimenta naših hibrida i sorti kojima se bavimo na Institutu. Koje naši genetičari, naši oplemenjivači, znanstvenici razvijaju kako za potrebe uzgojnog područja RH i sličnih zemalja tako i područje Turske i okolnih zemalja", kaže ravnatelj Instituta, Zvonimir Zdunić.

Izvoz hrvatske pameti

Kako dodaje, u zadnje vrijeme imaju zahtjeve iz zemalja Magreba, Sjeverne Afrike, kojima su poslali inicijalne količine našeg najboljeg genetskog materijala uzgojenog u Turskoj upravo za takva uzgojna područja.

"S tim materijalom planiramo otvoriti tržišta koja su do danas bila za Institut nepoznata ili zatvorena, ali kvaliteta otvara sva vrata, kako u sortimentu, tako i u stvaralačkom radu. Naš sortiment predstavlja inovacije koje znanstvenici komercijaliziraju i na taj način postižu dodatnu financijsku stabilnost poslovanja. To je također način na koji možemo u cjelini gledati razvoj zemlje i društva u kojem živimo", kaže Zdunić.

Kvaliteta otvara sva vrata

Izvoz hibrida je zapravo izvoz hrvatske pameti jer na PIO-u su posvećeni konstantnom znanstvenom radu, što dovodi do ideja i inovacija, a pritom rade u suradnji s prirodom.

"Postoje pretpostavke da je kukuruz otporan na različite uvjete i da, kolokvijalno rečeno, voli putovati po svijetu i da je dosta prilagodljiv različitim uvjetima proizvodnje. Međutim, pokazalo se da je to samo uvjetno točno i da postoje različiti hibridi za specifične periodne uvjete. Pretpostavka da bi mi mogli raditi hibride kukuruza ovdje, da bi ih mogli implementirati i da bi bili ravnopravni s hibridima koji su stvoreni u Turskoj ili sličnim agroekološkim uvjetima je utopija.

To je nemoguće napraviti. Neimanje vode tijekom ljeta, nužno je navodnjavanje tijekom vegetacije, toplije vrijeme, duži period bez mraza, to su specifični uvjeti i potrebno je raditi oplemenjivanje baš tamo gdje se želi proizvoditi, gdje se želi tržišno natjecati sa svima koji tamo inače rade", pojašnjava Antun Jambrović, znanstveni savjetnik PIO-a.

Stanica u Turskoj

Ne čudi stoga što PIO još od 2009. u turskom mjestu Altinova ima svoju istraživačko-oplemenjivačku stanicu. Koliko klima, dobri hibridi, ali i agrotehničke mjere mogu utjecati na kvalitetu i kvantitetu prinosa, najbolje govore brojke.

"Dok je u Hrvatskoj prinos 10 tona po hektaru, tamo je 15 tona po hektaru na normalnim površinama. Teško je nama tu govoriti, ljudi misle da se radi o napuhavanju. Međutim, s jednom stabilnom cijenom tog merkantila, a to je cijena koja ne oscilira kao kod nas, budući da je velika potreba za stočnom hranom, budući da se ne uvozi sjeme već proizvode baš tamo - to se ulaganje isplati. Cijena je stabilna, visok je prinos. Nagrađuje i onoga tko prodaje sjeme i onoga tko to sjeme kupuje", dodaje Jambrović.

Stabilna cijena nagrađuje i proizvođača sjemena, kao i kupca

Navodnjavanje, kontrola uvjeta omogućava našim znanstvenicima da razviju genetski potencijal rodnosti i kvalitetu našeg sortimenta do neslućenih granica.

"Mi u Turskoj postižemo prinose u merkantilnoj proizvodnji i pokusima od preko 20 tona suhog zrna po hektaru. Dakle, to je nešto što je gotovo nezamislivo u uvjetima suhog ratarenja kakvi su kod nas. Ta dva smjera razvijaju dva hibrida, dva tipa i kroz ta dva smjera mi imamo trajno zaposlenje za zaista velik broj ljudi. S jedne strane, a s druge strane postižemo prepoznatljivost i nas kao znanstvene institucije, kao oplemenjivačke institucije, ali isto tako kao proizvođača i dorađivača sjemena i isto tako instituciju koja ima u Hrvatskoj primat u poljoprivrednoj proizvodnji kada je riječ o sortimentu u razvoju sortimenta", ponosan je ravnatelj Zdunić.

Treći u Hrvatskoj

U Hrvatskoj, pak, gdje se navodnjava neznatna poljoprivredna površina prinosi su do 50% slabiji. Unatoč tome, PIO nije okrenuo leđa domaćoj proizvodnji. Naprotiv.

"U domaćem sortimentu naši hibridi su na razini oko 20% što ih svrstava na treće mjesto, ali ako pogledamo sve one kulture kojima se PIO bavi pored kukuruza: pšenica, ječam, soja, lucerna suncokret, stočni grašak, crvena djetelina, tada možemo reći da više od 50% sortimenta tih kultura pripada PIO na što smo izuzetno ponosni", naglašava Zdunić.

Prognostičari tvrde kako nas očekuje dugo toplo ljeto, a sjetva kukuruza je pred vratima stoga pametno pri odabiru hibrida jer razlike u prinosu u konačnici se mogu mjeriti u tonama

"Biljka je živi organizam. Ona će pod biotskim i abiotskim stresovima reagirati na sebi svojstven način, ovisno o tome kako će se vegetacija razvijati. Mi vjerujemo da postoji i da su naši znanstvenici razvili sortiment koji je vrlo tolerantan na uzgoj u sušnim područjima. U takvom okruženju, u takvim uzgojnim uvjetima Institut Osijek ima sortiment koji može odgovoriti na potrebe proizvođača, kako kvalitetom, tako i cijenom", zaključuje Zdunić.

Foto: Bigstockphoto/RGtimeline


Tagovi

Poljoprivredni institut Osijek Zvonimir Zdunić Antun Jambrović Turska Sjeverna Afrika Inovacije Genetski materijal


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Željka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).


Partner

Osječka televizija

Sv.L.B.Mandića bb, Osijek, Hrvatska
tel: (031) 400 - 000, e-mail: marketing@ostv.hr web: http://www.osjecka.com