Ima li gnojidba pšenice s 15-15-15 sada smisla ili je to bacanje novaca u vjetar?

Nemali broj poljoprivrednika kod sjetve pšenice u jesen nije obavio i gnojidbu NPK gnojivima stoga su odlučili odraditi je u siječnju i veljači formulacijom 15-15-15.

Nakon nekoliko vaših upita ima li to uopće smisla, je li to razbacivanje gnojiva, novaca, ali i vremena, može li se uopće takvo gnojivo u ovim zimskim mjesecima apsorbirati, pojašnjenje je pružila prof. dr. sc. Irena Jug s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek.

"Moje mišljenje je kako se količina fosfora i kalija trebala dodati u jesen pri osnovnoj/predsjetvenoj obradi tla jer se tada ovi makroelementi unose u tlo, do dubine ukorijenjivanja, što omogućuje povoljno ukorijenjivanje pšenice", naglasila je.

Oprez s povećanim sadržajem nitrata u tlu

Dodala je kako dodavanje NPK gnojiva sada, tijekom siječnja i veljače, nije preporučljivo, jer će fosfor i kalij gotovo u potpunosti ostati na površini tla, a potreban dušik će se ionako dodati u busanju odnosno u 1. prihrani s kojom nikako ne treba požuriti.

"Pšenica akumulira nitrate kada je temperatura 0 Celzijevih stupnjeva ili viša te za razliku od fosfora i kalija dušik ne može stvarati trajne rezerve u tlu, a mineralizacija tijekom zime je izrazito mala odnosno gotovo je nema", kaže Jug te poručuje da povećan sadržaj nitrata u tlu u ranom porastu pšenice može biti i štetan ukoliko biljke nisu razvile dovoljnu nadzemnu masu.

Ne žuriti s prvom prihranom

Inače, s prvom prihranom kreće se u trenutku proljetnog kretanja vegetacije odnosno kada se dnevne temperature ustale na 10ºC jer tada započinje brži porast nadzemne mase.

Ona se obavlja u fazi početka busanja kada pšenica obično ima razvijena 3-4 lista. Njena važnost je formiranje većeg broja izboja u busu iz kojih će se razviti produktivne vlati. Tu se preporuča dodati 40-60 kg/ha čistog dušika odnosno 150-220 kg/ha KAN-a.

Važno je napomenuti da je preuranjena prva dušična prihrana ozimih žitarica neprihvatljiva iz ekonomskih i ekoloških razloga i to zbog gubitka nitratnog dušika iz zone korijena ispiranjem.

Zaključak je, dakle, da se prihrana NPK gnojivima odnosno fosforom i kalijem sada ne preporuča zbog njihovog neznatnog premještanja u dubinu pa hranjiva ostaju na površini, a ne u zoni korijenja, a za postizanje visokih prinosa potrebna je izbalansirana ishrana.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor