Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pšenica
  • 20.04.2011.

Hrvatskoj prijeti nestašica pšenice

Tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje Stanko Zdravčević u razgovoru za Vjesnik izrazio je uvjerenje da pšenice ove godine neće biti dovoljno da zadovolji hrvatske potrebe, koje se kreću oko 600.000 tona godišnje

  • 1.611
  • 82
  • 0

Siguran sam da Hrvatskoj ove godine prijeti nestašica pšenice. Jesenas je posijano manje nego ikada, a možemo očekivati i da će kvaliteta velikog dijela pšenice biti loša. Zato će ono što bude dobro biti - skupo, prognoza je tajnika Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje Stanka Zdravčevića. U razgovoru za Vjesnik izrazio je uvjerenje da pšenice ove godine neće biti dovoljno da zadovolji hrvatske potrebe, koje se kreću oko 600.000 tona godišnje. »Jesenska sjetva odvijala se u vrlo teškim uvjetima zbog vremenskih neprilika.

Godina je imala natprosječno puno kiše, kasnila je žetva pretkultura pšenice, pa je zbog toga i sjetva trajala puno dulje nego što je to uobičajeno«, tvrdi Zdravčević. Prema njihovim procjenama, jesenas je u Hrvatskoj posijano tek oko 100.000 hektara pšenice, što je čak 50.000 hektara manje u odnosu na ranije godine. Uz to, smatra Zdarvčević, oko 70 posto pšenice loše je zasijano - izvan optimalnog roka, nekvalitetnim sjemenom te uz lošu ili nikakvu gnojidbu.

»U dobrim godinama prosječan prinos po hektaru je oko 5 tona. U nešto lošijim godinama on se kreće oko 4,5 tona. Ove godine, bojim se, imat ćemo prinose manje od 4 tone. Čak i da gledamo optimistično i očekujemo prinose od 4 tone po hektaru, na posijanih 100.000 hektara imat ćemo 400.000 tona. Uz već gotovo ispražnjena skladišta, potpuno je jasno da nećemo imati dovoljne količine pšenice da zadovoljimo godišnje potrebe«, ističe Zdravčević. I dok se prošlih godina cijena pšenice kretala oko 1,20 kuna, Zdravčević procjenjuje da će njezina cijena ove godine biti viša od 1,50 kuna po kilogramu.

Georg Drezner, predstojnik Odjela za oplemenjivanje i genetiku strnih žitarica na Poljoprivrednom institutu u Osijeku, potvrdio je da je prošla jesen bila izuzetno teška za sjetvu, zbog čega je samo 25 posto planiranih površina zasijano pšenicom u optimalnom roku, odnosno u razdoblju od 10. do 25. listopada. A poznato je da se najveći urodi i najbolja kvaliteta ostvaruju sjetvom u tome roku. »Na žalost, oko 75 posto sjetve obavljeno je izvan optimalnog roka, uglavnom u studenome, i u vlažno tlo. Takva pšenica najčešće zaostaje rastom i razvojem te ima manji broj biljaka i vlati po jedinici površine«, kaže Drezner.

Podsjetio je da je prošla godina bila izuzetno klimatski nepovoljna. Primjera radi, u prvih šest mjeseci prošle godine na području Baranje palo je više kiše nego što je to inače prosjek za cijelu godinu. Slična situacija bila je i u cijeloj Slavoniji, a vremenske neprilike nastavile su se i u rujnu te u listopadu. »Sve to usporilo je žetvu pretkultura pšenice. Recimo, neki su poljoprivrednici mogli obaviti žetvu suncokreta tek krajem rujna, što je mjesec dana kasnije od uobičajenog. To su razlozi kasne sjetve pšenice«, pojašnjava Drezner. Prema njemu, ranije sorte pšenice zasijane u optimalnim rokovima u sljedeća tri do četiri tjedna ući će u klasanje, kada se odgovarajućim fungicidima trebaju zaštititi od mogućih bolesti.

»Puno kiše idealno je za razvoj bolesti u pšenici, kao što su septorioze. U tim slučajevima proizvođači trebaju svoje usjeve zaštititi odgovarajućim fungicidima«, kaže Drezner. Zbog kasne sjetve u vlažno tlo, dosta je pšenice stradalo tijekom zime, a kako su mnogi seljaci zbog besparice smanjili količine gnojiva, često na štetu fosfornih i kalijevih gnojiva, dok su uz to mnogi sijali i tzv. tavanušu upitne kvalitete.

Autor: MAJA SAJLER GARMAZ


Povezana biljna vrsta

Pšenica

Pšenica

Sinonim: Žito | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev te je njome zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični kruh... Više [+]

Tagovi

Ratarstvo Pšenica Prinosi Zaštita usjeva Gnojidba

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zna neko šta je ovo?