Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Dr.sc. Anto Mijić
  • 19.09.2017. 12:00

Hrvatska druga u EU po prinosima suncokreta!

U nekakvom višegodišnjem prosjeku mi smo druga zemlja od svih zemalja EU po prosječnom prinosu zrna, kaže dr.sc. Anto Mijić, znanstveni savjetnik na Poljorivrednom institutu Osijek.

  • 1.983
  • 137
  • 0

Europska unija ima značajan udio površina pod suncokretom i to približno nekih 18 posto, a Hrvatska pripada u red zemalja s najvećim prosječnim prinosima. Tako naši poljoprivrednici zaslužuju visoku ocjenu kada je u pitanju suncokret. Spadamo među tri najbolje zemlje u prinosima. Hrvatska ima prosječan prinos od 2,68 tona po hektara, Njemačka 2,38 a Austrija 2,27. Najveći proizvođači suncokreta su Ruska Federacija 23,9%, Ukrajina 17,1%, Argentina 10,3% i Indija oko 8,2% ukupnih svjetskih površina.

Prosječni svjetski prinos zrna je 1,4 t/ha. Radi se o podacima Svjetske organizacije za hranu, FAO. No, ono što je važnije je dobit koja se ostvaruje ovom proizvodnjom, a na nju osim krajnje cijene utječu i ulazni troškovi. No, veoma je važno da postoji i kvalitetan sjetveni materijal. Na hrvatskom tržištu se nalaze gotovo sve velike svjetske kuće. No, tu je i hrvatski Poljoprivredni institut Osijek. O njihovoj sjemenskoj proizvodnji govorio nam je dr.sc. Anto Mijić, znanstveni savjetnik na Institutu i priznati selekcioner suncokreta iz Osijeka s kojim smo razgovarali obilazeći njihova pokusna polja.

Priznato 13 hibrida suncokreta

"Imamo zanimljivu situaciju ove godine. Naime radi se o tome da je 25. lipnja na ovom lokalitetu palo oko 70 mm oborina, a nakon toga je nastupio olujni vjetar jačine koje je skidala limene krovove skladišta u blizini, također praćen kišom. U takvim uvjetima, ako se radilo o nešto višim hibridima došlo je do polijeganja, u većoj ili manjoj mjeri. Možemo slobodno reći da je začuđujuće kako je hibrid Luka u takvim uvjetima ostao stajati", kaže Mijić.

Domaći hibridi priznati su i u konkurenciji najjačih europskih i svjetskih sjemenskih kuća

Hibrid Luka je dvolinijski srednjerani hibrid priznat 2010. godine, petu je godinu u proizvodnji. Ono što odlikuje ovaj hibrid je pored niske stabljike zadovoljavajuća tolerantnost na dominantne biotske i abiotske stresove. Kod Luke je, kao i kod ostalih naših hibrida naglašen sadržaj ulja.

Hrvatska ima prosječan prinos od 2,68 tona po hektara, Njemačka 2,38 a Austrija 2,27.

"U pravilu je Luka u pokusima u samom vrhu neovisno o godini i lokalitetu. Visok sadržaj ulja naravno ukazuje i na visok prinos ulja. Poznato Vam je da rad na oplemenjivanju suncokreta u Poljoprivrednom institutu Osijek traje u kontinuitetu više od trideset godina. Do sada nam je priznato 13 hibrida suncokreta, od kojih je zadnji Matej, priznat 2016. godine. Radi se o hibridu nešto više stabljike, visokog hektolitra i sadržaja ulja, a time i prinosa ulja. Kao i Luka i Matej je priznat u iznimno jakoj konkurenciji najjačih europskih, ali i svjetskih sjemenskih kuća", ističe Mijić a osvrnuo se i na hibrid Apolon koji je već duži niz godina u proizvodnji. Ako bi u jednoj rečenici trebali opisati Apolona onda je to hibrid koji će i uvjetima smanjene agrotehnike ostvariti zadovoljavajuće rezultate.

Poljoprivredni institut Osijek će i iduće godine imati dovoljne količine kvalitetnog sjemena suncokreta, visokih sjemenarskih, ali i proizvodnih svojstava. Sjetvom sjemena Poljoprivrednog instituta Osijek podržava se razvoj hrvatske znanosti, posebice domaćeg oplemenjivanja bilja te njezino integriranje u gospodarstvo.

Dobri preduvjeti za širenje proizvodnje suncokreta

"S druge pak strane smatramo da sjetvom takvog sjemena proizvodimo kvalitetnu sirovinu za naše proizvodne i prerađivačke kapacitete. S tog aspekta svakako bih pozdravio i ulaganja Žito grupe u tvornicu ulja Čepin i proširenje kapaciteta. Što se tiče proizvodnje suncokreta u Republici Hrvatskoj mislim da postoje jako dobri agrumenti za njezino širenje. Naime, u nekakvom višegodišnjem prosjeku mi smo druga zemlja od svih zemalja EU po prosječnom prinosu zrna. Pored toga postoji tendencija suših godina, a znamo da suncokret od svih jarih kultura najbolje podnosi sušu. Potrebito je naglasiti da posjedujemo i domaće preradbene kapacitete koju su u svakom trenutku spremni otkupiti svu količinu proizvedenog suncokreta", kaže on.

Hrvatska ima sve preduvjete za širenje proizvodnje suncokreta

Mijić ističe i kako je proizvodnja uglavnom smještena u dvije istočne županije, Osječko- baranjska i Vukovarsko-srijemska, a dobri preduvjeti postoje i u drugim, pogotovu slavonskim županijama. Nema razloga da dobri proizvođači kukuruza i soje ne budu i dobri proizvođači suncokreta.


Povezana biljna vrsta

Suncokret

Suncokret

Sinonim: Cvijet sunca, trava sunca | Engleski naziv: Sunflower | Latinski naziv: Helianthus annuus L.

Suncokret potječe iz Amerike (Meksiko, Peru). Najprije je uzgajan kao ukrasna biljka, sjeme je korišteno za prehranu ptica, a ljudi su jeli jezgru iz sjemena. 1840. godine je prvi... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Poljoprivredni institut Osijek Anto Mijić Suncokret Luka Matej Apolon


Autor

Damir Rukovanjski

Više [+]

Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Žetva prije žetve, led potukao usjeve, voćnjake, vinograde, povrtnjake

Užasno nevrijeme s tučom poharalo je dijelove Hrvatske, ponajviše njezin istok gdje su i ove godine stradale poljoprivredne kulture. Ogromna količina oborina uz led velič...

Više [+]