Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Vicia sativa
  • 07.03.2023. 13:30

Grahorica je alternativa u hranidbi stoke, a dobra je i za tlo

Ozime sorte siju se u drugoj polovici rujna, najkasnije početkom listopada, a jare ili proljetne u prvoj polovici ožujka.

Foto: Depositphotos/oei1
  • 1.476
  • 95
  • 0

Kao alternativa u hranidbi stoke, posebno nakon što je zbog suše podbacio kukuruz, preporučuju se grahorice Vicia sativa L.

U Hrvatskoj se uzgajaju obična grahorica (Vicia sativa), dlakava (Vicia villosa), panonska (Vicia pannonica) i narbonska (Vicia narbonensis), a predstavljaju dobru stočnu hranu, kako cijela zelena biljka, tako i njeno sjeme. S obzirom da je stablo polegljivo, uzgaja se u kombinaciji s nekom žitaricom, poput raži, ječma, zobi, pšenice ili tritikalea, da bi se usjev bolje održao. Mogu se uzgajati i same kao čiste kulture. Koristi se u zelenom stanju ili kao silaža, a rjeđe kao sijeno.

Značaj ove kulture je višestruki, kako u hranidbi stoke, tako i za tlo, odnosno druge usjeve u plodoredu.

Uvjeti uspijevanja

Najniža temperatura na kojoj sjeme grahorica klija iznosi dva do četiri stupnja. Za vrijeme cvjetanja i formiranja mahuna povoljna temperatura je oko 18 stupnjeva. Ozime sorte izdrže golomrazice od - 10 do - 17, a pod snijegom i - 20 čak. Obična ima veće zahtjeve za vlagom nego dlakava. Dlakava se može uzgajati na preko 1.000 m nadmorske visine.

Najbolji rezultati ostvaruju se na dubokim, plodnim zemljištima. Dlakava grahorica bolje podnosi pjeskovita, kisela i nešto siromašnija tla, premda općenito ne podnose kisela (pH<5) i alkalna, pjeskovita i zaslanjena zemljišta. Na černozemu, kambisolu (gajnjači), vertisolu (smonici) i na sličnim zemljištima dobro uspijeva.

Tehnologija proizvodnje

Količina sjemena za sjetvu je 120 kg/ha grahorice i 30-35 kg/ha strnih žitarica. Košnja je u vrijeme cvjetanja usjeva i tijekom formiranja prvih mahuna. Nakon košnje, pruža se mogućnost za uzgoj naknadnog, odnosno postrnog usjeva.

Plodored

Povratak grahorice na isto mjesto nije poželjan prije isteka tri do četiri godine. Dobrim predusjevima smatraju se prave žitarice (pšenica, raž, ječam, zob), posebno za uzgoj ozimih sorti, jer ona daju dosta vremena za pripremu tla. Također, povrćarski usjevi su dobar predusjev. Za sorte koje se siju u proljeće dobri predusjevi mogu biti okopavine (kukuruz, šećerna repa, suncokret i drugo).

Obrada zemljišta i gnojidba

Obrada i priprema tla za njenu sjetvu obavlja se na isti način kao i za stočni grašak. U praksi se izvodi osnovna obrada na dubinu 20 do 25 cm, ali samo kod plodnijih zemljišta. Predsjetvena priprema treba osigurati usitnjenost i dobru poravnatost zemljišta, jer to dovodi do ravnomjernog rasporeda sjemena, ujednačeno nicanje i lakšu i kvalitetniju košnju.

Potrebno dobro usitnjeno tlo (foto: J. Kuzmić)

Najsigurniju, najtočniju i najracionalniju gnojidbu odredit ćemo ako obavimo analizu tla!        

Za postizanje visokih prinosa grahorica osigurati:

  • N = 40-50 kg
  • P2O5 = 80-100 kg
  • K2O = 70-80 kg

U osnovnoj obradi - oranju osigurati u zemljištu 250 kg/ha NPK formulacije 8:24:16. Pred sjetvu unijeti u tlo 200 kg/ha NPK 15:15:15. Na taj način osiguravamo za grahoricu 50 kg/ha dušika, 90 kg/ha fosfora i 70 kg/ha kalija. Na plodnijim zemljištima upotrebljava se dušik (N) 45 kg/ha, fosfor (P2O5) i kalij (K2O) po 60 do 80 kg/ha. U ovom slučaju 2/3 PK hraniva se unosi oranjem, a 1/3 PK i dušik (N) predsjetveno. Predsjetvenu gnojidbu po mogućnosti ne bi trebalo provesti bliže terminu sjetve od tri tjedna zbog nepovoljnog utjecaja dušika na klicu biljaka. Stajsko gnojivo se obično primjenjuje pod predusjev.          

Sjetva

Sjetva se rjeđe obavlja kao čist usjev, već u kombinaciji grahorice i raži, ječma, zobi, pšenice ili tritikalea. Ozime sorte siju se najčešće kao 120 kg/ha sjemena navedene kulture i 30 - 35 kg/ha raži, ječma, zobi, pšenice, tritikalea ili pak, u odnosu 120 - 150 : 40 - 50 kg/ha. Jare (proljetne) obično se siju sa zobi i tada je norma sjetve 110 - 115 kg/ha sjemena grahorice i 30 - 35 kg/ha zobi. Prema novijim saznanjima stočna se sije u kombinaciji, pri čemu je njen udjel 80 - 90 posto, a strnih žitarica 10 - 15 posto. Poželjno je da na jednom hektaru bude oko 2.500.000 biljaka grahorice. Pri uzgoju nje kao čistog usjeva, dovoljno je 120 kg/ha sjemena.

Sjetva se obavlja gustoredno, žitnim sijačicama, uz međuredni razmak 12,5 cm. Može biti u jednom ili dva pravca (unakrsno). Unakrsna sjetva obavlja se tako što se prvo zasije grahorica, a nakon 10 - 14 dana u suprotnom smjeru strna žitarica, čime se osigurava ravnomjeran raspored sjemena na parceli.

Ozime sorte siju se u drugoj polovici rujna, najkasnije početkom listopada, a jare ili proljetne forme u prvoj polovici ožujka. Dubina sjetve četiri do pet centimetra.

Njega

Obavezna mjera njege nakon sjetve je valjanje, jer se na taj način izaziva kretanje vode iz dubljeg u plići dio oraničnog sloja tla u kojem se nalazi sjeme i omogućava ujednačeno nicanje biljaka. Valjanje treba izostaviti u uvjetima prevlažnog zemljišta.

Zelena gnojidba je pristupačna i efikasno popravlja plodnost tla

Ukoliko je sjetva obavljena tijekom jeseni, a tlo bude suho, onda treba navodnjavati orošavanjem. Rjeđe je da u ožujku za jaru grahoricu bude suho, ali ako je vrši se orošavanje zemljišta.

Od štetnika javlja se crna repina uš, a ponekad i kupusna sovica.

Berba i korištenje

Podignut usjev grahorice može se koristiti za ispašu stoke prije cvjetanja usjeva. Brzo se regenerira i može se tako iskoristiti i drugi put. U fazi cvjetanja i začetaka formiranja mahuna koristi se kao zeleno krmiva, a nešto kasnije za spremanje silaže. U oba slučaja bitno je da se proizvod koristi prije nego što počne klasanje biljke nosača. Ovdje se misli da košnju treba obaviti prije klasanja ječma ili tritikalea, jer osje ovih strnina negativno utječe na kvalitetu sijena.

Krma stiže za korištenje u prvoj polovici svibnja. Košnja usjeva za sijeno, obavlja se kada se na biljkama pojave prve mahune.

Sjemenski usjev skida se kao i kod stočnog graška. Prinos: zelene krme 20 - 40 t/ha, max. 50 t/ha, sijena 4 - 8 t/ha, max. 12 t/ha, a sjemena 1,5 - 2,5 t/ha (obična i panonska), dok kod dlakave grahorice 0,8 - 1,2 t/ha.


Tagovi

Grahorica Krmno bilje Uzgoj Berba grahorice Alternativa Stočna hrana Sjetva grahorice Vicia sativa


Autor

Stanko Nekić

Više [+]

Diplomirani inženjer agronomije, specijaliziran za voćarstvo, vinogradarstvo, ratarstvo, povrćarstvo i fitomedicinu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

"Voda za mir", tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana voda koji se obilježava 22. ožujka. Čak 2,2 milijarde ljudi živi bez pristupa zdravstveno ispravnoj vodi, a temeljni fokus obilježavanja ovoga dana je postizanje jednog od ciljeva održivog... Više [+]