Koje sorte pšenice odabrati i zašto je bolja financijska opcija koristiti one koje umjesto premium kvalitete daju visoke prinose, otkrili smo u razgovoru s Draganom Pilipović iz tvrtke Mauthner.
Premda se približava jesenska sjetva, ozračje koje ju prati nije najbolje. Iza ratara je teška žetvena pa i otkupna sezona jer se na loše prinose zbog vremenskih neprilika nadovezala niža otkupna cijena pšenice, a i ostalih žitarica te uljarica. Iz tog razloga mnogi kalkuliraju sa sjemenom i gnojivom - traže se načini uštede.
"Razumijemo da je godina loša, i da proizvođači pokušavaju imati što manja ulaganja u jesenskoj sjetvi, ali poljoprivredna proizvodnja se gleda kroz pet godina. Zadnje dvije zarada je bila visoko iznad prosjeka, no sada smo se svi našli u jednoj izazovnoj godini. I mi koji financiramo proizvodnju i sami proizvođači koji ju pokušavaju lakše preživjeti.
Je li stvarno rješenje uštedjeti na sjemenu, koje je i dalje najmanji input u proizvodnji i sijati 'tavanušu' pa širiti i bolesti ili sam nešto dorađivati? Dugoročno to može donijeti samo nove financijske gubitke i na kraju biti i skuplja opcija", savjetuje Dragana Pilipović iz tvrtke Mauthner ističući da su i oni u godini u kojoj manjak kilograma nije nadomjestila bolja kvaliteta uroda, imali izazov pronaći tržište za robu koja zbog loših parametara ne zadovoljava uvjete otkupa.
Njihova austrijska sjemenska tvrtka, Probstdorfer Saatzucht, specijalizirana je, naime, za premium pšenice, ječam, tritikale, ozimi i jari durum. Međutim, u Hrvatskoj češće sjemenare sa sortama koje umjesto premium kvalitete daju visoke prinose, a s proteinom su najčešće II. i III klasa, jer je naše tržište i dalje fokusirano na prinos, a ne na kvalietu.
"Za naše tržište to je i dalje bolja financijska opcija", napominje. Tako za proizvođače kojima je to kriterij za odabir sortimenta, u ponudi imaju sorte Gaudio i Balaton, a od ove godine u pokus stavljaju i novu visokoprinosnu sortu pšenice Zampano koja, ističe, može konkurirati i najprodavanijem materijalu na našem tržištu. Za one koji žele stabilan prinos, ali i nešto veći protein tu je sorta Maurizio.
"Ono što smo posebno primijetili u ovoj godini, u kojoj je bilo dosta borbe s bolestima usjeva, koliko je naša genetika otporna. Često su nas proizvođači baš zbog toga kontaktirali jer je na terenu bilo puno problema s prašnom snijeti, negdje čak i smrdljvom. Zanimalo ih je kako su naše sorte uspjele ostati zdrave u tako teškim uvjetima", dodaje ističući da su njihove sorte pokazale izrazitu stabilnost u proizvodnji i savršeno se uklapaju u novonastale klimatske uvjete.
Kako otkriva naša sugovornica, u samoj doradi tvrtka Mauthner tretira sjeme s Vibrance Duo ili kombinaciju Maxim extra i Ympacta kako bi žitarice bile što otpornije u stresnim uvjetima proizvodnje, a ono što je za njihove sorte specifično je da se ne siju na sklop kao i domaći sortimenti. Ujedno, zbog niže mase 1.000 zrna, kod svih sorti ove sezone, preporuka za sjetvu ne bi trebala prelaziti 210 kg/ha (450 klijavih zrna/m2).
Što se tiče uljane repice, na hrvatskom su tržištu zastupnik za hibrid Architect, oplemenjivač LG, a od prošle godine glavni su distributer da DK uljanu repicu, tvrtke Bayer. Kaže nam da su, kad je u pitanju sjemenska soja, proizvođačima najpoznatiji po visokoprinosnim sortama Angelica (00), Sigalia (rana 00) i Kristian (0) u zapadnoj Hrvatskoj, a u istočnoj osim ranijih sve više je tražena sorta Namaste (0-I).
"Kako za austrijsko tržište odlično prolazi rana genetika soje (000), u mogućnosti smo ponuditi našim proizvođačima postrne sorte Achillea, Amiata, Acardia i Abaca, po čemu smo posebno poznati zadnjih godina. Ove smo godine u pokuse stavili i novu sortu soje Atanga (0-I) i veselimo se što ćemo je moći ponuditi u prodaji 2024., jer su proizvođači s njom oduševljeni", naglašava naša sugovornica. "Drago nam je da će, osim sorte Namaste, proizvođači koji preferiraju nešto kasniju genetiku, moći odabrati i Atangu iduće proljeće", dodaje.
Napominje i da je tvrtka Mauthner d.o.o. na temelju iskustava vlastitog BIO odjela u Austriji, otvorila svoja vrata i ekološkim proizvođačima u Hrvatskoj.
"Možemo s ponosom reći da se preko 20.000 tona uroda žitarica i uljarica iz ekološke proizvodnje u Hrvatskoj plasira preko naše tvrtke te smo stoga vodeći igrač na tržištu ekoloških proizvoda u Hrvatskoj", ističe napominjući da proizvođačima nude usluge kooperacije ekološke proizvodnje, bilo da traže partnera u vidu odabira kvalitetnog sjemenskog materija, bilo u vidu sigurnog otkupa njihovih roba.
"U izazovnoj godini kao što je ova i tržište ekološke robe suočava se s turbulencijama te je sada, više nego ikada, važno imati pouzdanog partnera koji ima rješenja i u ovim neizvjesnim razdobljima", kaže Dragana Pilipović.
Što se tiče samog asortimana, ponavlja da od ove godine imaju novu sortu pšenice u pokusima i plan je da od iduće sezone bude i u ponudi. Radi se o visokoprinosnoj sorti koja je u ostatku Europe bila iznad prosjeka i u ovako teškoj proizvodnoj godini.
"Vjerujemo da će se dobro pokazati i na našem terenu te biti pravi odabir za one proizvođače kojima je prioritet visok prinos iznad vrhunske kvalitete", kazuje.
"Za naše ekologe u ponudi imamo ove jeseni premium sortu Mandarin, koja je osim po iznimnoj kvaliteti, poznata po iznimnoj otpornosti na bolesti što nam je bio glavni kriterij da je uvrstimo u eko asortiman", pojašnjava.
Vjeruje, doznajemo u razgovoru, da ove godine ratari neće ići u raniju sjetvu, jer je lani sušna i topla jesen bila pogodna za napad lisnih uši, te su najviše stradali usjevi koji su bili posijani u ranijim rokovima. Tko nije tretirao lisne uši u jesen u proljeće je rezultiralo da se na usjevima pojavila patuljavost i utjecala dodatno na prinos.
"Uvijek se, kad su u pitanju troškovi, reže sjeme i gnojivo, a ako nemaš kvalitetno sjeme i ne uložiš u gnojivo ti ćeš s prosjekom od sedam, osam tona po hektaru, doći na pet", zaključuje.
Inače, tvrtka Mauthner je obiteljska tvrtka i u Hrvatskoj su započeli s radom prije 7 godina te su jedna od najbrže rastućih tvrtki u Koprivničko-križevačkoj županiji. Svoje poslovanje temelje na otkupu žitarica i uljarica, no partnerima također nude osim sjemenskog repromaterijala i gnojivo te rezervne dijelove za Lemken, čiji su zastupnik za sjeverozapadnu Hrvatsku.
"Što se tiče Lemken rezervnih dijelova sa sigurnošću možemo reći da imamo najveći lager kako bi naši proizvođači mogli pronaći sve što im je potrebno", ističu iz Mauthnera.
Kako su nam otkrili, posebno bi izdvojili Lemken priključke za sjetvu i obradu zemlje te Alpego podrivače i malčere kao i suradnju s novim proizvođačem priključnih strojeva s tradicijom proizvodnje dužom od 250 godina, njemačkom tvrtkom Knoche.
Također imaju servis za sve priključke koje prodaju i većina rezervnih dijelova su na njihovom stanju. Rade na području cijele Hrvatske, a baza je u Koprivnici gdje se strojevi i nalaze.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Partner
Đelekovečka cesta 25,
48000 Koprivnica,
Hrvatska
tel: Tel: +385 48 626 209,
e-mail: info@mauthner.hr
web: https://mauthner.hr/
Stjepan Jelenčić
prije 1 godinu
Postoji totalni apsurd u poljoprivrednoj proizvodnji, npr. kada se donose cijene repromaterijala za sjetvu, tada vlada žmiri na to i šuti, e kada poljoprivrednik treba naplatiti svoj trud, evo aždaja sa stavom, "e nećete seljaci, mi smo na vlasti i biti će kako mi kažemo", drugim riječima je... se, naše su fotelje udobne, klima radi, pa tko to ne voli, odnosno guranje svog nosa u gospodarske procese bi smjeli samo u slučaju državne ugroze, a ne neprekidno ugrožavati domaću proizvodnju i njome opstanak stanovnika koje odlazi!
Marta Radić
prije 1 godinu
Ha , da to je logika trgovaca te njihov interes...ako je manje robe , biti će i manje trgovine.
Hooky hoo
prije 1 godinu
Trgovci. Kad je loša cijena naših proizvoda, onda morate uložiti da proizvedete da se pokrijete ako neuložite ništa nečete ništa ni dobiti. Kada je dobra cijena naših proizvoda, onda morate uložiti da proizvedete više da imate veću profitabilnost. Realnost. Samo kupite naše proizvode, mi ostvarimo određeni postotak od prodaje a vama kako Bog da.
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Što dalje ? Za OPG kojima je prihod od poljoprivrede jedini ili većinski izvor prihoda , Hrvatska i EU su nepovoljne ! Posebno Hrvatska sa malim tržištem čije stanovnike se hrani putem UVOZA putem trgovačkih centara ! Ova godina je u svemu NAJNEPOVOLJNIJA za sve koji rade zemlju ! Iz Brozove Jugoslavije izašli smo sa prosječnom veličinom OPG 2, 8 ha u 5 parcela 1994 !Od 2001 REŽIM u Zagrebu nameće neobvezujući zakon za državnu zemlju pa OPG nisu mogli površinski povećati gospodarstvo ni sa državnom zemljom . Neke ljude koje znam površinski su povećali OPG kupnjom PRIVATNE zemlje ! TUŽNA je istina da je većina OPG za MUZEJ ! Možemo na malim OPG proizvesti kvalitetne proizvode SUVENIRSKOG tipa ! A za neku veću proizvodnju za tržište , imamo vrlo malo većih OPG ! Pa vidite sada što radi svinjska kuga , nema sirovine za kuline , pršute i ostale suhomesnate proizvode , nema tko ni jesti kukuruz i ostale žitarice ! Što dalje ? REŽIM u Zagrebu treba prestati praviti CIRKUS sa državnom zemljom ! Na bazi državne i privatne zemlje MORAJU se formirati POVRŠINSKI veći OPG jer je to PRVI preduvjet da se MOŽE razviti farma stoke , peradi , potrošiti dio žitarica ! *** LJUDI islamske vjere jedu piletinu , jaja , goveda , ovce , koze , a HRVATSKA ima na stotine tisuća ha NEOBRAĐENE zemlje ! ŽELIM reći da se treba tražiti rješenje i za IZVOZ izvan EU !
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
Razumljivo je da usmjeravaju vodu na svoj mlin,kao i uvijek.Istina je da bez ulaganja nema niti prinosa,ali svi znamo da dobar prinos u današnjem poslovanju ne znači i ostvarivanje zarade.Nameće se pitanje što dalje?Da li uopće sijati,ili odustati dok je vrijeme?
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Kiša pala , natopila suhu zemlju , jedva čekam da posijem tritikal supruzi za kokoši i piliće , ove godine troškovi kombajna veći od prinosa . Žito u brdskoj Slavoniji izbačeno radi divljih svinja i malih prinosa ! A poljoprivreda , Marta , najljepši je i najružniji posao , jer je većina za hranu , a ekonomije tu puno nema , puno rizika a očekivani prihod može biti NULA kuna , kao u slučaju voća ove godine u brdskoj Slavoniji ! U cijelom selu samo sam ja imao nešto na stenly !
SASA FRANIC
prije 1 godinu
a gdje su prinosi onih sto bez pluga siju? i bez pesticida? i kao oni su buducnost?
Damir Senj
prije 1 godinu
Pa ovo kako trenutno ide uloži sve tako da te se riješe jer nečeš imati ni za gorivo da obaviš proljetnu sjetvu. A što se tiče ovog igrača znam tko je i kako stvari stoje.
Marta Radić
prije 1 godinu
Odličan komentar....poljoprivredna proizvodnja nije samo agronomije već i ekonomija...e te dvije znanosti , puno puta nisu u suglasnosti
Stjepan Jelenčić
prije 1 godinu
Pre strašno je kada o isplativosti proizvodnje pričaju ljudi iz redova poljoprivredne struke a ne ekonomisti i zato imamo u prilozima ne suvisle izjave agronoma koje novinari pokupe od krive kategorije ljudi koji mogu svojim savjetima usmjeravati da se kvaliteta proizvodnje digne na viši nivo a koja je to matematička opravdanost i istinska dobit, o tome nisu kompetentni! Uzeti petogodišnju zaradu za nekakav prosjek zarade ima smisla u slučaju da je tržište repromaterijala stabilno, no mi smo imali tornado cijena inputa a to se namjerno preskače jer kvazi misionarima u poljoprivredni ne ide u prilog iznesenih teza!
Marta Radić
prije 1 godinu
Što se tiče eko proizvodnje , cijene takve robe ne bii smjela bitno cijenimo biti manja od prošle godine. No svjedoci smo da su cijene takvih proizvoda i fo 50% manje. Cijeli program ZPP stavlja u fokus organsku proizvodnju , tako i strateški plan RH. No , u praksi je to sasvim druga priča...država smanjila eko potpore , a cijene eko žitarica upola manje... Umjesto da podupiremo mi uništavamo...Tako da je za očekivati , da će eko proizvodnja debelo se smanjiti u narednom godinama.
Marta Radić
prije 1 godinu
Sve navedeno stoji...no kad govorimo o riziku u i o proizvodnji , tada teret isključio pada na proizvoda. Naime , cijene sjemena za jesensku sjetvu su iznimno visoku , uspoređujući sa merkantilnom robom. Nekad smo za 2 kg merkantilne robe dobili 1 kg sjemenske , a sada je omjer 5:1. Naravno da će većina posijati sa vlastitim sjemenom ...