• Poljoprivreda
  • 22.10.2008.

Godina je kukuruzna ali i tržišno neizvjesna

GOTOVO DA JE SKINUT SAV KUKURUZ S HRVATSKIH POLJA

  • 1.911
  • 93
  • 0

Baranjski i slavonski ratari imaju jednu od boljih berbi kukuruza. Ove godine u Hrvatskoj imamo rekordnu proizvodnju od oko dva i pol milijuna tona kukuruznog zrna. Ove je godine kukuruz posijan na 400 tisuća hektara. Zahvaljujući većim površinama i dobrom urodu, kukuruza će biti dovoljno, za vlastite potrebe, ali i za izvoz.

Suša tijekom ljeta smanjila je urod, ali ne toliko da se zadrže prošlogodišnje rekordne cijene. Obilje kukuruza ove će jeseni, nakon prošlogodišnje eksplozije poskupljenja, vratiti cijene u realne okvire, s čim ratari baš nisu zadovoljni. No, problem skladištenja je i dalje otvoren jer obzirom da stočari imaju dovoljno kukuruza za njim trenutno i nije baš neka potražnja. Slično je i u Bosni i Hercegovini. S oraničnih površina u Županiji Posavskoj posijanih pod kukuruzom (oko 5.100 ha) započeo je posao ubiranja uroda. Urod se u prosjeku kreće od oko 8 tona po ha što se ocjenjuje dobrim rezultatom.

Trenutne tržišne cijene kulture ni izbliza ne odgovaraju kalkulativnim cijenama kako kukuruza tako i svih drugih žitarica koje se moraju zasijati ove jeseni. Zbog tako niskih cijena kukuruza proizvedenih za tržište u resornom županijskom ministarstvu očekuju smanjenja i do 40 % jesenje i proljetne sjetve pod žitaricama. Naime, od ukupne proizvodnje kukuruza 70 % ostavlja se za domaće potrebe a ostalo (preko 12.000 tona) tržni je višak neophodan posavskom seljaku za nova ulaganja. Županijski ministar Anto Petrić upozorio je, tvrdi, sve mjerodavne federalne i državne institucije na težak položaj posavskih poljoprivrednika kako bi im se odgovarajućim mjerama pomoglo. Kukuruz je postao vrlo tražena ratarska kultura jer daje najviši prinos suhe tvari po hektaru.

Na veliku svjetsku potražnju za kukuruzom nadodala se i jedna čudna godina. U 2007. godini u nekim krajevima svijeta vladale su ekstremne suše koje su znatno smanjile prinos (centralna i istočna Europa), a u nekim su poplave uništile već stvorene urode. Stoga je ove godine kukuruz dobio još više na znacaju. Postao je pravo „suho zlato“, a cijena na svjetskim burzama premašuje 200 eura po toni. U Hrvatskoj se kukuruz sije u gotovo svim područjima zahvaljujući njegovoj velikoj raznolikosti u dužini vegetacije. Teoretski, najrodniji su hibridi pune vegetacije za pojedino područje. Hibridi koji najduže koriste sunčevu svjetlost za stvaranje prinosa. No kada govorimo o profitu prinos nije jedina stavka na koju treba misliti prilikom izbora hibrida za sjetvu. U ovom slučaju prednost imaju raniji hibridi koji sunčevo svjetlo za izgradnju prinosa koriste krače i zbog toga daju nešto manji prinos u odnosu na hibride pune dužine vegetacije, ali vlaga zrna u berbi je znatno niža.

Nekadašnja proizvodnja kukuruza na individualnim gospodarstvima bazirala se na proizvodnji kukuruza u klipu uglavnom kasnijih vegetacijskih grupa. Kasnije se taj kukuruz u klipu skladištio u tzv. koševe gdje se prirodnim putem sušio te se u proljeće takav kukuruz krunio i koristio u ishrani. Vlaga zrna u berbi nije bila toliko bitna.

Moderna proizvodnja kukuruza temelji se na kombajniranju zrna kukuruza te dosušivanju zrna u sušarama. Sušenje zrna košta te je vrlo bitno kolika je vlaga zrna prilikom berbe. Dakle, veoma je bitno koji hibrid izabrati kako bi proizvodnja bila ekonomski opravdana. Potrebno je postići što viši prinos, sa što nižom vlagom u berbi, tj. sa što nižim troškovima sušenja kako bi profit bio što veći, pišu na Internet stranici tvrtke Pioneer.

Troškovi sušenja su velika stavka u ukupnim troškovima proizvodnje kukuruza. Velika je razlika u trošku za naftu za sušenje zrna HIBRIDA 1 (vlaga se skida se 32% na 14%) u odnosu na HIBRID 2 (vlaga se skida sa 25% na 14%). Postavlja se pitanje u kom pravcu se odlučiti pri izboru hibrida za sjetvu. Za proizvodnju klipa koji će se sušiti prirodnim putem u koševima mogu se izabrati hibridi pune dužine vegetacije koji su maksimalno iskoristili dužinu vegetacije i dali maksimalni prinos. Međutim, cesto je takav kukuruz upitne kakvoće i ponekad pun štetnih mikotoksina što je veoma nepoželjno za ishranu određenih kategorija domaćeg blaga, a osobito mladih životinja. Stoga i u ovom slučaju, za preporučiti je raniji sortiment koji ranije sazori sa manjom vlagom zrna. Što je manja vlaga manje je štetnih gljiva na zrnu, a gljive su organizmi koji proizvode mikotoksine koji su štetni u ishrani domaćih životinja. Moderni proizvođači kukuruza koji suše kukuruz u sušarama trebali bi se svakako odlučiti na raniji sortiment i na taj način smanjiti troškove sušenja i ostvariti veći profit. Pioneer raspolaže čitavom paletom ranijih hibrida koji se prinosom mogu mjeriti sa hibridima pune vegetacije, a vlaga zrna im je znatno manja. Iako je zbog kiša porasla vlaga u zrnu seljaci su očito svjesni i da će im to sniziti otkupne cijene, kojima ionako nisu zadovoljni.

Naime, Đurđevčani su krenuli sa 75 lipa na bazi suhog zrna kukuruza, dok Sizim još čeka za koliko će se odlučiti Podravka koja će ih, najavljeno je, priopćiti tek u petak (tekst pisan početkom listopada op.ur.). No, kako stvari stoje za vjerovati je da će se i ona prije prikloniti cijeni Đurđevčana nego neki dan spominjanih 90 lipa što je rezultat, tvrde, stanja na europskom tržištu i činjenice da se kukuruz, primjerice, u Mađarskoj plaća tek 65 lipa.

Te će cijene, kaže Dražen Čižmak iz Selnice, koji proizvodi kukuruz čak na sto hektara, uništiti seljake. Naime, po spomenutoj cijeni mogu se tek namaknuti osnovna ulaganja, a po istoj računici uz pretpostavljen prinos od osam tona po hektaru, za sav uložen rad te korištenje vlastite mehanizacije i zemlje seljacima u najboljem slučaju može ostati 600 kuna. Ako je riječ o najmu zemlje, onda je unaprijed zajamčen gubitak, Sve to će već u proljeće osjetno smanjiti sjetvene površine s kukuruzom, koji je ove godine zasijan na 400.000 hektara. Zato se većina, osobito stočari, odlučila na berbu klipa koji pohranjuju u koševe i sve raspoložive skladišne prostore.
Posjetili smo Dane polja tri vodeća proizvođača sjemena kukuruza u Hrvatskoj. Pioneer u Klisi kod Osijeka, BC institut u Lovasu te Poljoprivredni institut Osijek.
P.CRVENKOVIĆ

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

I naši šumski prijatelji zahtjevaju dodatne vitamine i minerale tijekom zimskih mjeseci. Foto: Tomis... Pročitaj cijelu bilješku »