• Krmno bilje
  • 22.07.2011.

Gnojidba travnjaka

Travnjake treba gnojiti racionalno

  • 15.377
  • 545
  • 0

Korištenjem travnjaka (košnjom, ispašom ili kombinirano) iz tla se iznose velike količine biljnih hranjiva, čime se tlo osiromašuje, odnosno gubi plodnost. Gnojidba travnjaka je neophodna mjera za: postizanje visokih i stabilnih prinosa, poboljšavanje kvalitete krme, povećavanje otpornosti na bolesti i klimatske stresove, promjenu botaničkog sastava travnjaka itd. S obzirom na to da je cijena mineralnih gnojiva visoka, travnjake treba gnojiti racionalno.

Racionalna gnojidba je primjena one količine gnojiva koja odgovara potrebama biljke, stanju usjeva, plodnosti tla, a istovremeno vodi računa o klimatskim uvjetima i mogućem prinosu. Da bismo odredili pravilne količine gnojiva, potrebno je napraviti kemijsku analizu tla te znati koliko se hranjiva iznese iz tla prinosom. Razliku bi trebalo nadoknaditi gnojidbom. Ukoliko je tlo dobro opskrbljeno hranjivima, potrebno je vratiti samo one količine hranjiva koje smo iznijeli prinosom.

Na tlima srednje opskrbljenosti hranjivima vraća se više hranjiva u cilju podizanja njegove plodnosti, dok se na tlima slabe opskrbljenosti hranjivima gnoji još većim količinama gnoja, tako da tlu povećamo efektivnu plodnost barem na razinu srednje opskrbljenosti (a još bolje dobre opskrbljenosti hranjivima). Korisnici travnjaka (pogotovo prirodnih) uglavnom zaboravljaju da 1 t sijena iz tla iznese u prosjeku: 17-20 kg dušika, 8-20 kg fosfora, 10-22 kg kalija, 6-10 kg kalcija. Znači da se kod godišnjeg prosječnog prinosa sijena od 5 t/ha iz tla iznese 85-100 kg N, 40-100 kg P2O5, 50-110 kg K2O, 30-50 kg CaO. Jasno je da se ne mogu u nedogled crpiti hranjiva iz tla bez obnavljanja pričuva jer to u konačnici rezultira jako niskim prinosima i niskoj hranidbenoj vrijednosti krme.

Prirodni travnjaci u Republici Hrvatskoj odlikuju se uglavnom niskim prinosima i slabom kvalitetom krme, odnosno nepovoljnim botanickim sastavom. Koji su razlozi za to?

  • “pljačkaški” odnos prema travnjacima. Stoljećima su se prinosima sijena iznosila biljna hranjiva iz tla bez ikakve nadoknade. Pomanjkanje biljnih hranjiva u travnjačkim tlima glavni je ograničavajući čimbenik njihove produktivnosti.
  • nepovoljna staništa - pod travnjacima su uglavnom ostale površine najslabije kvalitete, odnosno travnjaci na boljim staništima uglavnom su preorani.
  • nepravilno korištenje - u prvom redu prekasna košnja, tj. košnja u kasnijim  tofenološkim stadijima zrelosti tratine (cvatnja i poslije), preveliko/prenisko pašno opterećenje (previše ili premalo stoke po jedinici površine).
  • pomanjkanje njege
  • nepovoljan botanički sastav - na prirodnim travnjacima rastu divlje biljke koje nisu selekcionirane za visoke prinose, a izložene su jačim kompeticijskim odnosima s korovima, koji se ne suzbijaju kemijski.

Najvažnija makrohranjiva

DUŠIK (N) osigurava brzi porast biljne mase i povećava sadržaj bjelančevina, a smanjuje postotak vlaknine u krmi. 1 kg N povećava prinos sijena za 13-40 kg, ovisno o tipu travnjaka i kvaliteti tla. Količine dušika ovise o:

  • botaničkom sastavu travnjaka,
  • načinu korištenja travnjaka,
  • tipu tla (plodnosti tla),
  • planiranom prinosu i gnojenju ostalima hranjivima.

Na travnjacima s velikim postotkom mahunarki (djetelina) treba smanjiti količinu apliciranog dušika na oko 40-60 kg/ha/god. jer mahunarke u simbiozi s Rhizobium bakterijama vežu N2 iz zraka (>30% bijele djeteline u sastavu travnjaka može vezati oko 200 kg/ha/ godišnje N). Kod ekstenzivnijeg korištenja travnjaka (manji broj otkosa ili turnusa napasivanja) okvirne količine N su 120-180 kg/ha/god. N, a kod intenzivnijeg korištenja potrebno je primijeniti veće količine N (200-300 kg/ha/god. N). Puno N depresivno djeluje na djeteline u tratini. Tako je potpuno nepotrebno gnojiti dušičnim gnojivima usjev lucerne ili crvene djeteline. Dovoljno je u osnovnoj gnojidbi osigurati 30-40 kg N za početni porast biljke i formiranja kvržica na korijenu, što se osigurava sa 400-500 kg/ha NPK 8:26:26 ili 7:20:30.

Vrijeme primjene N je najbolje početkom proljetnog porasta, kad je tlo dobro opskrbljeno vlagom, a kiša ravnomjerno raspoređuje N u zonu korijenovog sustava (NPK 8:26:26 ili 7:20:30 i KAN), te poslije skidanja otkosa, odnosno turnusa napasivanja (KAN). Ako gnojimo u jesen (rujan), koristimo NPK formulacije sa smanjenim sadržajem N.

FOSFOR (P2O5) - nezamjenljiv je kod tvorbe bjelančevina. Povoljno djeluje na širenje djetelina i time dodatno poboljšava kvalitetu krme. Na kiselim tlima prisutna je inaktivacija fosfora (veže se sa željezom i aluminijem u biljkama nepristupačnom obliku). Naša tla su uglavnom srednje do loše razine opskrbljenosti ovim hranjivom. 1 kg P2O5 povećava prinos sijena za 15-50kg.

Vrijeme gnojenja fosfornim gnojivima: jesen ili proljeće (što ranije). Količina: teško bez analize tla, ali kod redovitog gnojenja 50-70 kg/ha/god. Kod intenzivnih pašnjaka količine su znatno veće (80-120 kg/ha/god).

KALIJ (K2O) - sudjeluje u tvorbi ugljikohidrata i bjelančevina, poboljšava otpornost na sušu, a pomaže i u održavanju mahunarka u tratini. 1 kg K2O povećava prinos sijena za 7-10 kg. Vrijeme primjene: jesen ili rano proljeće, kad i fosforna gnojiva. Količina ovisi o sastavu i plodnosti tla, željenim prinosima: orijentacijski 80-160 kg/ha/god. Treba napomenuti da biljke iz tla iznose velike količine K, pa je gnojidba K redovita agrotehnička mjera.

KALCIJ (Ca) ima ulogu održavanja pH tla (smanjuje kiselost tla), indirektno utječe na raspoloživost drugih elemenata (P, B, Fe, Mn, Zn, Cu), popravlja strukturu tla itd. U biljci Ca je sastavni dio stanične stjenke. Gubi se ispiranjem iz kiselih tala ili kod oborina većih od 600-700 mm godišnje. Kalcifikacija je s gašenim vapnom, dolomitom, saturacijskim muljem. Na travnjacima je najbolje kalcifikaciju izvršiti rano u proljeće, neposredno prije kretanja vegetacije, površinskim rasijanjem npr. FERTDOLOMITA (INA Kutina).

Osnovna gnojidba: koristi se kod zasnivanja travnjaka, kada se prilikom obrade gnojivo unosi u oranični sloj. Koriste se kompleksna N-P-K gnojiva s većim udjelima P i K, npr. formulacije: 7-20-30, 8-26-26 i sl. (okvirne količine oko 400-500 kg/ha 8:25:26 NPK).

Gnojidba u vegetaciji: u jesen (poslije predzadnjeg otkosa) i u rano proljeće koriste se N-P-K formulacije s malo N kao i kod osnovne gnojidbe, a poslije svakog otkosa ili turnusa napasivanja koristi se najčešće KAN (npr. 150-250kg/ha KAN). KAN se također koristi i u kretanju vegetacije u proljeće. Kod sijanih travnjaka, osobito kod monokultura talijanskog i engleskog ljulja, potrebne su veće količine gnojiva, osobito dušika. Za proizvodnju krme, ovisno o svojstvima tla, usjev treba gnojiti s ukupno 150 do 300 kg ha-1 dušika godišnje, mada su istraživanja pokazala rast prinosa talijanskog ljulja sve do 448 kg N/ha godišnje u više aplikacija po 84-112 kg N/ha.

Na tlima na kojima nije utvrđivana plodnost kemijskim analizama može se pri zasnivanju talijanskog ljulja orijentacijski preporučiti i 80 kg/ha fosfora i 100 kg/ha kalija. Za prinos od 1 t sijena lucerna godišnje prosječno utroši sljedeće količine hranjiva: oko 30 kg dušika, 5-9 kg fosfora i 18-25 kg kalija.

Dušik se daje u prvoj godini od 40 do 80 kg/ha te u trećoj i četvrtoj godini od 20 do 40 kg/ha. Ostatak dušika lucerna sama usvoji iz zraka uz pomoć simbiotskih bakterija koje žive u kvržicama na njenom korijenu. Crvena djetelina svojim prinosom iznosi približno iste količine hranjiva kao i lucerna (za 100 kg sijena potrebno joj je približno 3 kg N, 0,7 kg P2O5, 2 kg K2O i 3 kg CaO). Uz to, crvena djetelina iz tla iznosi i značajne količine sumpora (slično kao i fosfora). U zasnivanju treba primijeniti 50 do 75 kg/ha N. Godišnji prinos od 10 t ST/ha odgovara gnojidbi od 70 kg/ha P2O5 i 200 kg/ha K2O.

Autor: Prof. dr. sc. Josip Leto


Izvori

Gospodarski list


Tagovi

Travnjak Gnojidba Dušik Fosfor Kalij Ispaša Makrohranjiva

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

[Kviz] Sveznalica ili neznalica? #pšenica

Koliko znaš o pšenici? Odgovori na pitanja iz kviza i saznaj jesi sveznalica ili neznalica? Loading…

Pročitaj cijelu bilješku