Kasna folijarna prihrana ima mali utjecaj na povećanje prinosa, ali značajno utječe na povećanje kvalitete pšenice.
Kasna folijarna prihrana ili korektivna prihrana obavlja se u fazi klasanja pšenice. To je prihrana koja ima mali utjecaj na povećanje prinosa, ali značajno utječe na povećanje kvalitete pšenice kroz povećanu hektolitarsku masu i sadržaj proteina u zrnu. Korektivna prihrana imat će sve veći značaj i bit će potrebno posvetiti joj veću pažnju budući da se prema Kodeksu otkupa žitarica i uljarica (Ministarstvo poljoprivrede, 2014.g.) pšenica svrstava u razrede prema kvaliteti, a ti razredi imaju različitu otkupnu cijenu.
Prihranu u klasanju najbolje je primijeniti folijarno preko lista iz nekoliko razloga:
Kako bi folijarna prihrana postigla svoj pozitivan učinak potrebno je poštivati nekoliko pravila: prskanje folijarnim gnojivima obavlja se tijekom hladnijeg i vlažnijeg djela dana (rano ujutro, predvečer ili za oblačnog vremena), prskanje se obavlja kada nema vjetra, biljke koje su duži period pod stresom zbog suše i temperature zraka veće od 26° C ne bi trebalo prskati zbog moguće pojave fitotoksičnosti, ne primjenjivati veću koncentraciju ili dozu folijarnog gnojiva od preporučene, u aridnim područjima (s manje oborina) primjenjivati nižu koncentraciju folijarnog gnojiva, otopinu folijarnog gnojiva nikada ne uliti prvu u spremnik prskalice nego spremnik prvo napuniti vodom do ¼ zapremine zatim dodati folijarno gnojivo pa dopuniti ostatak spremnika vodom.
Najbolja iskoristivost hranjiva postiže se ukoliko se folijarna gnojidba obavi u fazi punog klasanja - početak cvatnje. Preporuka je da se u toj fazi razvoja biljkama osigura 20 -30 kg/ha dušika kako bi se poboljšala kvaliteta.
S ciljem pronalaska optimalnog rješenja primjene 20 - 30 kg/ha dušika u kasnoj folijarnoj prihrani bez izazivanja fitotoksičnosti, Petrokemija je u suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba započela istraživanje o prednostima i nedostacima primjene veće doze UAN -a u kasnoj folijarnoj prihrani (preliminarni rezultati na www.petrokemija.hr).
Gnojiva koja se mogu koristiti u kasnoj folijarnoj prihrani pšenice su: UAN u količini 40 l/ha, otopina UREE u koncentraciji 20% ili Fertina R u koncentraciji 3 - 5%.
Treba naglasiti kako rast i razvoj pšenice ovise o cijelom nizu čimbenika, a najznačajniji su temperatura, svjetlost, svojstva tla i količina oborina. Ukoliko su ovi čimbenici u nepovoljnom odnosu njihov štetan učinak teško se može u potpunosti kompenzirati uporabom gnojiva ali će primjena mineralnih gnojiva svakako umanjiti njihov štetan učinak i potencirati ostvarenje boljeg konačnog rezultata proizvodnje.
Za više informacija o gnojivima za kasnu folijarnu gnojidbu pšenice možete se obratiti tvrtki Petrokemija na jedan od niže navedenih kontakata.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Partner
Petrokemija d.d. tvornica gnojiva