• Petrokemija
  • 28.04.2016. 13:30

Folijarna prihrana za kvalitetniju pšenicu

Kasna folijarna prihrana ima mali utjecaj na povećanje prinosa, ali značajno utječe na povećanje kvalitete pšenice.

  • 3.933
  • 122
  • 0

Kasna folijarna prihrana ili korektivna prihrana obavlja se u fazi klasanja pšenice. To je prihrana koja ima mali utjecaj na povećanje prinosa, ali značajno utječe na povećanje kvalitete pšenice kroz povećanu hektolitarsku masu i sadržaj proteina u zrnu. Korektivna prihrana imat će sve veći značaj i bit će potrebno posvetiti joj veću pažnju budući da se prema Kodeksu otkupa žitarica i uljarica (Ministarstvo poljoprivrede, 2014.g.) pšenica svrstava u razrede prema kvaliteti, a ti razredi imaju različitu otkupnu cijenu.

Prihranu u klasanju najbolje je primijeniti folijarno preko lista iz nekoliko razloga:

  • folijarna gnojiva moguće je primijeniti zajedno s većinom sredstava za biljnu zaštitu tako da se u jednom prohodu obavlja i zaštita i gnojidba
  • usvajanje hranjiva je praktički neovisno o vlažnosti tla
  • hranjiva primijenjena preko lista izravno se unose u metabolizam biljke.

Pravila za pozitivan učinak folijarne prihrane

Kako bi folijarna prihrana postigla svoj pozitivan učinak potrebno je poštivati nekoliko pravila: prskanje folijarnim gnojivima obavlja se tijekom hladnijeg i vlažnijeg djela dana (rano ujutro, predvečer ili za oblačnog vremena), prskanje se obavlja kada nema vjetra, biljke koje su duži period pod stresom zbog suše i temperature zraka veće od 26° C ne bi trebalo prskati zbog moguće pojave fitotoksičnosti, ne primjenjivati veću koncentraciju ili dozu folijarnog gnojiva od preporučene, u aridnim područjima (s manje oborina) primjenjivati nižu koncentraciju folijarnog gnojiva, otopinu folijarnog gnojiva nikada ne uliti prvu u spremnik prskalice nego spremnik prvo napuniti vodom do ¼ zapremine zatim dodati folijarno gnojivo pa dopuniti ostatak spremnika vodom.

Najbolja iskoristivost hranjiva postiže se ukoliko se folijarna gnojidba obavi u fazi punog klasanja - početak cvatnje. Preporuka je da se u toj fazi razvoja biljkama osigura 20 -30 kg/ha dušika kako bi se poboljšala kvaliteta.

Gnojiva za kasnu folijarnu prihranu pšenice

S ciljem pronalaska optimalnog rješenja primjene 20 - 30 kg/ha dušika u kasnoj folijarnoj prihrani bez izazivanja fitotoksičnosti, Petrokemija je u suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba započela istraživanje o prednostima i nedostacima primjene veće doze UAN -a u kasnoj folijarnoj prihrani (preliminarni rezultati na www.petrokemija.hr).

Gnojiva koja se mogu koristiti u kasnoj folijarnoj prihrani pšenice su: UAN u količini 40 l/ha, otopina UREE u koncentraciji 20% ili Fertina R u koncentraciji 3 - 5%.

Treba naglasiti kako rast i razvoj pšenice ovise o cijelom nizu čimbenika, a najznačajniji su temperatura, svjetlost, svojstva tla i količina oborina. Ukoliko su ovi čimbenici u nepovoljnom odnosu njihov štetan učinak teško se može u potpunosti kompenzirati uporabom gnojiva ali će primjena mineralnih gnojiva svakako umanjiti njihov štetan učinak i potencirati ostvarenje boljeg konačnog rezultata proizvodnje.

Za više informacija o gnojivima za kasnu folijarnu gnojidbu pšenice možete se obratiti tvrtki Petrokemija na jedan od niže navedenih kontakata.


Povezana biljna vrsta

Pšenica

Pšenica

Sinonim: Žito | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev te je njome zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični kruh... Pročitaj više »

Tagovi

Petrokemija Gnojidba Gnojivo Pšenica Folijarna prihrana


Partner