Pretraga tekstova
U prvih pet mjeseci ove sezone uvezeno je oko 5,8 milijuna tona soje, gotovo milijun tona manje nego u istom razdoblju prethodne. Što je razlog?
Soja je uz uljanu repicu najvažnija uljarica koja se uvozi u Europsku uniju. U prvih pet mjeseci ove sezone uvezeno je oko 5,8 milijuna tona soje, gotovo milijun tona manje nego u istom razdoblju prethodne, navodi farmer.pl.
Glavni dobavljači i dalje su Brazil i SAD, ali su se odnosi promijenili. Naime, od 1. srpnja do 12. prosinca 2021., iz Brazila je uvezeno oko 3,4 milijuna tona, što je za petinu više nego u istom periodu prošle godine, što znači da gotovo dvije trećine uvoza odnosno 59 posto dolazi iz te južnoameričke zemlje.
Kada je riječ o SAD-u, ona je isporučila 1,6 milijuna tona te uljarice što je 840.000 tona manje nego u prethodnoj sezoni. Ta država čini gotovo 30 posto uvoza u EU. Razlog ovoga smanjenja je šteta koju je na izvoznim terminalima u Meksičkom zaljevu uzrokovao ciklon Ida.
Što se tiče drugih dobavljača koji čine oko 11 posto uvoza, Kanada se nalazi na trećem mjestu sa 639.000 tona, a slijedi ju Ukrajina sa 104.911 tona te Urugvaj sa 16.530.
Govorimo li o uvozu soje iz Južne Amerike, količina bi u budućnosti mogla biti manja. Krajem studenog je Europska komisija predstavila prijedlog o otkupu poljoprivrednih proizvoda koji su proizvedeni bez da su zbog toga krčene šume, a što uključuje soju i palmino ulje. Povjerenstvo EK tim povodom želi pokrenuti javnu raspravu o podrijetlu sirovina i transparentnosti cjelokupnog opskrbnog lanca.
Treba napomenuti da su neki europski trgovački lanci u prosincu odlučili prestati prodavati brazilsku govedinu, upravo zbog toga što je ponovo otkrivena povezanost uzgoja stoke s krčenjem amazonskih šuma.
Obustava prodaje brazilske govedine u europskim trgovačkim lancima?
Unija za promicanje uljarica i proteina (UFOP) naglasila je kako zahtjevi EK nisu ništa novo kada je riječ o industriji biogoriva koja prilikom uvoza ovih uljarica već više od 10 godina traži certifikat o održivosti. Smatraju kako je potrebno regulirati ovaj sustav te smanjiti birokraciju.
Najgore u svemu je što nedostaju podaci koji će dokazati lokacije gdje su nekada bile šume, a danas se koriste za uzgoj soje. Mnogi rješenje vide u napretku satelitske tehnologije, odnsno projektu Gobal Risk Assessment Serices (GRAS), a kojega financira njemačko Ministarstvo poljoprivrede.
Jedini problem može predstavljati Kina u slučaju da ne uvede iste uvozne standarde jer će u tom slučaju, južnoamerička soja u prerađenim proizvodima, a koji su uvezeni iz te zemlje opet završiti na EU tanjurima.
Tagovi
Uvoz soje Europska unija Krčenje šuma Podrijetlo sirovina Brazil SAD
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.
Eva Mandarić
prije 3 godine
Kako god okrenete - doći će nama u tanjur 🙈