Duhan - jedna od najprofitabilnijih kultura

Za Daruvarčane, duhan je atipična biljka, ali za stanovnike Podravine, požeške Zlatne doline i istočne Slavonije to je česta kultura, kojoj je otkupna cijena u usporedbi sa pšenicom i kukuruzom daleko veća. Zašto se duhan isplati saditi? O tome smo razgovarali na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Vlaste, Jure i njihova sina Ivana Gomerčić, koji se bave proizvodnjom duhana u malom selu Bjeliševac u blizini Požege.

Velikim proizvođačima duhana su postali iznenada. Vlasta i Jure su radili u tvrtki Hrvatski Duhani Kutjevo, Vlasta u laboratoriju, Jure kao vozač traktora. Nakon što je Vlasta 2014. godine otišla u invalidsku mirovinu, a njezin suprug je dobio otkaz, odlučili su povećati površinu duhana sa ¾ ha na 11 ha te izgraditi tri sušare. Također je pomoglo to da je Vlasta zemlju na kojoj duhan sade naslijedila od svog pokojnog brata. U međuvremenu se njima pridružio i njihov dvadesettrogodišnji sin Ivan, apsolvent srednje poljoprivredne škole, smjer mehaničar. Rekao nam je, da poljoprivredu voli od djetinjstva i vidi u njoj svoju budućnost.

Jedna od najprofitabilnijih kultura

Za one, kojima duhan nije poznat, to je biljka do 3 m visoka sa ružičastim, bijelim i žutim cvjetovima. Bere se donje lišće. Na biljci ih naraste 20 do 100.

"Sa duhanom smo počeli prije 22 godine i to sa sortom Burley, koja se suši na zraku", prisjetio se početaka naš domaćin Jure. Zašto se bave baš duhanom i ne drugim kulturama, upitali smo ga: "jer je to trenutno jedna od najprofitabilnijih kultura, a imamo s njom iskustva", odgovorili su Gomerčići, koji su u Bjeliševcu, slično kao i njihov sumještanin Ivica Hruška, najveći proizvođači duhana.

3.600 suhog duhana po hektaru

Dodajemo da u selu sa 100 stanovnika ima 30 umirovljenika, nezaposlenih uopće nema i mnogo ljudi ima visoku stručnu spremu. Imaju i tri doktora znanosti! Kad smo stigli na područje, gdje se duhan bere, vidjeli smo devet beračica, koje sa biljke kidaju lišće. Ali duhan se također može kombajnirati. "Beremo oko tri puta tjedno, nakon što listovi počnu gubiti zelenu boju i to od srpnja do sredine listopada. Prinos po hektaru je 3.600 kg suhog duhana. Mora se ukloniti cvijet, jer biljka zbog njega slabi", bili smo upućeni. Nakon toga tri radnika pokupe lišće i nose ga na tzv. stol na prilagođenoj traktorskoj prikolici, i druga dva ga stavljaju između u okvir.

Teško je naći radnu snagu

Radnici za šest do sedam sati napornog rada zarade 130 kuna. No, gazda se požalio da je jako teško naći radnu snagu, što nas je iznenadilo, jer u Hrvatskoj je velika nezaposlenost. Jure je izrazio zadovoljstvo kvalitetom duhana ove godine: "Prošle godine bila je loša kvaliteta i to zbog kiše, tako da je bila i niža otkupna cijena, ali ove godine smo zadovoljni", rekao je. Po kilogramu će dobiti 13 kuna, iako bi stvarna cijena po njegovom mišljenju trebala biti 15 kn/kg suhog duhana.

Buhač i suša

"U normalnim uvjetima nabere se tri vagona ili oko 30 tona duhana, ali zbog suše će ovogodišnji urod biti nešto manji, i to oko 25 tona. Prinos je bio smanjen i zbog šteta od buhača, koji je na listovima napravio rupice, kao izgledaju kao da u njih netko pucao", uspoređivao je Gomerčić i naveo da je protiv navedenog štetnika duhan 3x prskao insekticidom i jednom fungicidom (Ridomil) protiv plijesni. S druge strane, ekstremne suše su smanjile broj prskanja na minimum. Isplate za duhan, koje plaća otkupna stanica Hrvatski Duhani su redovite, kao i subvencije. Firma svojim kooperantima daje repromaterijal i sjeme, ove godine bio je to duhan Virginija - sorte DH 17 i DH 27, i također savjetuje uzgajivače.

Žitarice i mahunarke kao pretkultura

Sadnice Gomerčići proizvode sami u svoja tri plastenika od 2. ožujka do 10. svibnja, kada se sade na polje. "U proizvodnji duhana se mora uskladiti plodored, što je temelj visokog prinosa", dodaju uzgajivači iz Bjeliševca i određuju koje kulture bi se trebale saditi prije duhana - žitarice, mahunarke (djetelina, grahorice, soja). Neprikladnim se smatra krumpir, rajčica i povrće. Duhan po duhanu se može saditi na istu površinu tek za tri, četiri godine.

Duhan nisu navodnjavali, za to što za to nemaju uvjete. "Morali bismo kopati duboke bunare, i to bi nas puno koštalo, ali smo svjesni, da je navodnjavanje budućnost ne samo za duhan, jer ljeta su previše vruća i suha. U Hrvatskoj postoji malo površina, koje se navodnjavaju", svjestan je Jure. Kako se duhan suši, upitali smo ga?

Kako se duhan suši?

Jeste li znali da u svijetu postoji 70 vrsta duhana, koje rastu u 120 zemalja.

"Listovi se suše vrućim zrakom 144 do 168 sati, ili oko tjedan dana. Sušimo tako da list na kraju ima samo 15-16% vlage, a kad se osuši pakira se u kutije i vozi u sabirni centar, a sušare se ponovo pune svježim lišćem učvršćenim u željezne okvire. U Hrvatskoj otkup duhana vrše samo tri centra u Virovitici, Pitomači i Kutjevu", rekao je Jure. Suši se drvima i koristi tzv. piroliza (tj. raspadanje organskih tvari za nedostatka kisika).

To zahtijeva 75-80 m³ drva za 90.000 kuna. "Pokušali smo i sa plinom, ali zbog velike potrošnje, smo od toga morali odustati. Ciklus sušenja koji ukupno traje oko 67 dana bi nas koštao 270.000 kuna! Temperatura sušenja bi na početku trebala biti 30 °C i na kraju 75 °C. Jedna peć ima kapacitet 123 željeznih okvira sa lišćem, to je prinos od 3,5 hektara", objasnio nam je Jure. Iako u poljoprivredi ne cvatu ruže, može se vidjeti, da se uzgoj nekih kultura ipak isplati. Dakle, tko ima priliku trebao bi se usredotočiti ne samo na klasične kulture poput kukuruza ili pšenice.

Nije duhan kao duhan

Kod duhana se može koristiti cijela biljka bez ostataka, ili samo lišće. To ovisi o sortama. Glavni cilj, zašto se svugdje u svijetu duhan uzgaja je proizvodnja duhanskih proizvoda. Za cigarete i cigara su najbolje dvije vrste duhana. Najpoznatiji i najkvalitetniji je Burley (lat. Nicotiana tabacum) i Virginia (lat. Nicotiana rustica + Nicotiana tabacum). Duhan se može također koristiti u proizvodnji limunske ili lisne kiseline, a stabljika u proizvodnji celuloze. Od sjemenki se može dobiti ulje za proizvodnju sapuna i lakova.