Na poljima ovog ratara već dugi niz godina postavljaju se pokusi pšenice i kukuruza tvrtke RWA Hrvatska. Kakvi su ovogodišnji rezultati kada je u pitanju pšenica?
Dubravko Božac iz mjesta Donji Mosti u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji proizvođač je ratarskih kultura. Kukuruz i pšenica su mu, kaže, glavne kulture, a osim njih uzgaja i soju, ječam te suncokret.
"Proizvodio sam i uljanu repicu, ali u njoj je puno zaštite i prskanja. Radim sve sam pa to nisam fizički stizao. Iz tog sam razloga odustao od nje", priča nam ovaj ratar.
S poljoprivredom se počeo baviti čim je postao punoljetan, a sada su mu 34 godine. "Krenuo sam sa svega par jutara, a danas obrađujem 100 hektara", dodaje Božac.
Ove je godine, kaže, u svoja polja puno ulagao. "Nisam štedio na gnojivu koje sam kupio zimus kada su bila visoke cijene, ali prinosima sam zadovoljan s obzirom na uvjete ove godine", ističe.
Njegovo selo je krajem svibnja zadesila poplava pa su mu neke njive bile pod vodom. "Kukuruz sam morao i presijavati, ali pšenica je izdržala", govori nam.
Naime, duže od šest godina na njegovim poljima se mogu naći razni pokusi s kukuruzom i pšenicom, a sve ih radi u suradnji s tvrtkom RWA Hrvatska.
Ove godine oni su na njegovom pokusu imali sedam sorti. "Lokacija gdje je postavljen je srećom bila na višljem predjeluju gdje nije bilo poplave", otkriva nam ovaj ratar.
Od spomenute tvrtke dobili smo rezultate pokusa sorti pšenice na njegovim poljima. Prema njima, najveći je prinos ostvarila Kilas s 7.615 kg po hektaru, drugi je bio Obiwan sa 7.520 kg, a prosjek cijelog pokusa je bio dobrih 7.318 kg po hektaru.
U donjoj tablici možete vidjeti prinos i ostale vrijednosti svih sorti u ovom pokusu:
"Od prvog dana bavljenja poljoprivredom surađujem s RWA. Oni mi financiraju sjetvu, a kamata koju nude je dobra“, napominje Božac. Kaže da kod njih predaje i 90 posto svojih žitarica. "Njihovo otkupno mjesto u Novigradu Podravskom mi je najbliže i uvijek ondje vozim robu", zaključio je naš sugovornik.
U pokusu kod njega najveći sadržaj proteina od 14,5 posto imala je sorta Izalco. Slijede Graindor s 13,9 i Tenor 13,6 posto.
U donjem grafu možete vidjeti ove vrijednosti:
Po vegetaciji Izalco je srednje rana sorta. "Prosječna visina biljke je oko 13 cm viša od sorte Sofru. Busanje počinje rano u proljeće i odvija se vrlo brzo", ističu iz RWA. Kažu da je on njihov najraniji poboljšivač brašna. "Zbog svoje kratke vegetacije, pogodan za uzgoj u svim područjima, posebice u onima s vrućom klimom", pojasnili su.
Ova sorta je, dodaju, vrlo uspješno zamijenila poznati, stari Renan, jer od njega ima veći prinos i bolju kvalitetu zrna. Pripada u kvalitetnu grupu A2 do A1, a klas na sebi ima osje. Kod sjetve, napominju, treba pripaziti na masu 1.000 zrna koja je u prosjeku mala, a time i ukupna količina sjemena po hektaru. Prosjek mase 1.000 zrna iznosi 40 grama, a raspon se kreće od 35 do 43 grama.
Norma sjetve u optimalnom roku je 450 do 480 klijavih zrna po m2 odnosno 200 do 210 kg po hektaru. "Izalco ima odličnu otpornost na žutu hrđu i dobru na Fusarium, ali ju je potrebno kvalitetno zaštiti od Septorije tritici", pojasnili su. Kažu da je ova sorta osjetljiva na aktivnu tvar klortoluron, te se herbicidi na bazi ove aktivne tvari ne smiju primjenjivati.
Također, ima visoku hektolitarsku masu i visok sadržaj proteina kao i energiju tijesta. "Od svih komponenti prinosa kod ove sorte najveći utjecaj na prinos ima broj klasova po m2", ističu.
U slučaju jakog proljetnog porasta i očekivanog visokog prinosa preporučuju umjerenu primjenu regulatora rasta. Optimalan rok sjetve je od 10. do 25. listopada. "U službenim pokusima Sortne komisije, prosjek prinosa je bio 9.530 kg po hektaru", navode iz ove tvrtke.
Druga najrodnija sorta iz ovog pokusa je Obiwan. "Radi se o novijoj, visokoprinosnoj pšenici pogodnoj za uzgoj u svim područjima Republike Hrvatske. Prinos je vrlo visok i stabilan", kažu za nju iz RWA.
Sorta je brkulja, niskog rasta. Visoka je otprilike kao Sofru (oko 3 cm viša), a ističu da ima dobru otpornost na polijeganje. Po vegetaciji je srednje rana sorta (klasa otprilike u isto vrijeme kao i Sofru).
"Također, ima odličnu otpornost na opasnu žutu hrđu. Zbog njezine dobre otpornosti na polijeganje, nije potrebno primijeniti regulator rasta", dodaju iz ove tvrtke. Ove godine su, kažu, Obiwan imali na 15 pokusnih lokacija, a prosjek prinosa je bio 7.067 kg/ha. Prosječan sadržaj proteina je bio 12,3 posto.
Tagovi
Autorica
Partner
Zapadno predgrađe18,
31000 Osijek,
Hrvatska
tel: +385 31 333 300,
fax: +385 31 283 526,
e-mail: rwa-hrvatska@rwa.hr
web: https://rwa.hr/
Damir Senj
prije 1 godinu
Nitko nebi vjerovao ali stvarno sam sve radi traktori su cijelo vrijeme u pogonu, otac je prerano preminuo. Krenuo je iz ničega i trud mu se isplatio, ovo naše malo selo Donji Mosti u podnožju Bilogore je teška zemlja za obradu ( ŠKRTA ILOVAČA ) ali uspjevamo dobiti u prinosima i više nego se nadamo. Tu smo si jedan pored drugog, nemamo tajni, razmjenjujemo iskusta od obrade tla itd.., pa do zadnje žetve u godini, da vidimo razlike on RWA a ja OSSK prinosi su nam tu skoro isti ovisno kakva je godina. Iako nas je ova godina iznenadila u velikim količinama kiše, poplavljenim parcelama ( njemu poplavilo meni voda odnjela ali neznatno malo pa ja nisam morao ništa presijavati). Jesenski urodi bi nam trebali biti obilno veliki ali neki dan u razgovoru, problematična nam je otkupna cijena, još sada njemu ušle divlje svinje.