Bez dogovora o otkupnoj cijeni pšenice. Država je dala sve od sebe, ali tržište diktira otkupnu cijenu pšenice, kaže ministar Petar Čobanković
Proizvođači pšenice će dobiti dodatnih 15 lipa po kilogramu, kao i 30 lipa za uljanu repicu, kazao je u četvrtak Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, nakon burnog sastanak s predstavnicima udruga seljaka o otkupu pšenice.
Dodao je da Vlada nema instrumentarij za određivanje otkupne cijene pšenice. Država je, kaže ministar, dala sve od sebe, ali tržište, posebice ono u okružju, koje je u kolapsu, diktira otkupnu cijenu pšenice.
Vlada je, objasnio je Čobanković, osigurala isplatu 2250 kuna po hektaru pšenice, plus 15 lipa po kilogramu, dok je u poljoprivrednom proračunu, nakon tri rebalansa, za poljoprivredu osigurano gotovo četiri milijarde. Usporedbe radi, poljoprivredni proračun je 2003. godine iznosio 1,7 milijardi kuna.
Razgovor o otkupnoj cijeni gotovo je prekinut kad se za riječ javio Željko Mavrović, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza (HSS-a). Naime, pojedini čelnici seljačkih udruga, predvođeni Antonom Laslom, predsjednikom ZUSSB-a, napustili su dvoranu.
Ipak, Mavrović je kazao da pojedine udruge seljaka, koje je više puta nazvao »kukavicama i jadnicima«, ne rade nužan pritisak na otkupljivače pšenice, za što, kaže, nemaju ni snage ni volje, nego samo pričaju priče.
»Zna se koja je realna otkupna cijena pšenice ovogodišnjeg roda. To je 95 lipa plus 15 lipa na ime poticaja, a ako pšenice ne bude otkupljena po 1,10 kuna, ja sam spremana dati ostavku«, napomenuo je Mavrović.
Marija Komesarović, tajnica ZUSSB-a, kazala je da bivši boksač neće učiti Slavonce kako se radi na polju, odnosno sije pšenica.
»Selo umire, a obespravljeni i uništeni seljaci, koji više ne mogu čekati obećane poticaje, priredit će prosvjedni skup traktora u Slavoniji«, najavila je Komesarović. Seljaci uporno traže višu otkupnu cijenu od minimalnih 1,10 do 1,25 kuna po kilogramu. Računica, kako kažu, pokazuje da za 100 kilograma sjemena trebaju prodati 400 kilograma pšenice. Nadalje, za 100 litara benzina trebaju namaknuti 850 kilograma pšenice, za »gajbu« piva 150 kilograma pšenice, a za burek - 10 kilograma pšenice.
Ministar je napomenuo da je, primjerice, otkupna cijena pšenice u samo sedam dana na burzi u Budimpešti pala s 93 lipa na 79 lipa po kilogramu, pa su najbolje prošli oni koji su prije mjesec dana prodali pšenicu po 82 lipe. Osim toga, Srbija ima dva i pol puta više pšenice od Hrvatske, koja će je ove godine imati 800.000 tona. Mađarska i Rumunjska, pak, imaju višestruko više pšenice. Ministar je uputio proizvođače pšenice da se malo više okrenu otkupljivačima, koji zbog većih carina neće moći uvesti jeftinu pšenicu.
Hrvatski seljački savez Bjelovarsko-bilogorske ocijenio je u četvrtak kako je sramotno da se još uvijek ne zna cijena pšenice, a seljaci su je pospremili u silose i plaćaju troškove sušenja, dok je cijena koja nudi Žitozajednica besmislena. Predsjednik podružnice Marijan Šinko naglasio je da podržavaju cijenu od 1,25 lipa za kilogram pšenice te očekuju da će se cijena morati utvrditi idućih nekoliko dana milom ili silom. Rekao je i kako sumnja da će država kako što je obećano platiti dodatnih 700 kuna poticaja po hektaru što bi u konačnici podiglo iznos poticaja na 2950 kun po hektaru. Dodao je kako na pšenici zarađuju trgovci i šverceri jer je apsurdno da je otkupljuju po 80 lipa dok se u nekim trgovinama na obali kilogram brašna prodaje i po 8 kuna. Upozoreno je i da su cijene kruha i dalje kao lanjske kad je kilogram pšenice bio kunu i pol. Upozorio je da je u jeku turističke sezone pala cijena junadi s 15,5 kuna na 13,5 kuna po kilogramu te težih svinja s 13 kuna na 10 kuna po kilogramu što govori o rastu uvoza.
Autor: Hina / Marinko Petković
Povezana biljna vrsta
Tagovi