• Agro peleti
  • 08.06.2019. 07:30
  • Brodsko-posavska, Kujnik

Darko Grivičić: Pogoni za agro pelete u Hrvatskoj bi otvorili tisuće radnih mjesta

To je jedna stvar koju je ludo da mi ne radimo u Hrvatskoj. Kad bi napravili više ovakvih postrojenja po Slavoniji, smanjili bismo energetsku ovisnost Hrvatske za pet do sedam milijardi kuna i zaposlili bi pet do deset tisuća ljudi, kaže Darko Grivičić.

Foto: Youtube/screenshot
  • 2.645
  • 450
  • 0

Agro peleti su održivi izvor energije za razliku od energenata dobivenih od fosilnih ostataka poput nafte, ugljena ili plina. Po uzoru na razvijene europske zemlje, Darko Grivičić iz Kujnika napravio je prvo postrojenje za proizvodnju agro peleta na ovim prostorima, smješteno u Slobodnici.

"Bio je jedan natječaj u Fondu za zaštitu okoliša, gdje je subvencija bila oko 70 ili 80 posto za proizvodnju peleta od biomase. Oni su pri tome mislili na proizvodnju peleta od drveta. Mi smo riješili administraciju i javili se na natječaj te kao inovativna tehnologija dobro prošli. Bili smo sedmi od nekih 130 korisnika, prošli dobili subvenciju od gotovo 200 tisuća eura", prisjeća se Grivičić.

Peleti od slame soje i pšenice 

Bio je to vjetar u leđa za izgradnju suvremenog postrojenja za peletiranje. "Proces proizvodnje agro peleta je jednostavan. Kada proizvedemo primjerice soju, ostane nam nekakva slama na njivi. Konkretno na soji negdje oko tonu do dvije slame pokupimo po hektaru, skupimo ju u bale, odvezemo u svoju peletirnicu, gdje ju sameljemo i pod velikim pritiskom razvija se temperatura te iz svake stanice izlazi lignin, koji služi kao vezivo i mi dobijemo pelet. Zapakiramo ga, on je spreman za korištenje. To je energija koja je spremna za korištenje kad nam bude trebala, a to je najčešće u zimi. Isto tako radimo sa slamom pšenice ona služi uglavnom za stelju. Treća stvar je proizvodnje hrane, odnosno lucerna koju koristimo za stočnu hranu", pojašnjava Grivičić.   

Primjene agro peleta su višestruke, a poljoprivrednici si mogu povećati dohodak vlastitog gospodarstva za 40 posto po hektaru. "Ako ga, primjerice, zapakiramo u malo pakiranje, u najlonske vreće po 15 kilograma to bez problema može stajati tri do četiri godine. Imamo iskustvo da nam i jumbo vreće mogu toliko stajati. Rinfuza je problem jer se tako navlači vlaga te se agro pelet zna raspadati. Za ovu proizvodnju su potrebni specijalizirani strojevi, ali su prisutni na tržištu. Primjerice ja sam kupio postrojenje iz Češke zato što je kvalitetom jako dobro. Koštalo je nekih 200 tisuća eura, a od jednog njemačkog proizvođača, s istim kapacitetom proizvodnje, košta 750 tisuća eura", otkriva Grivičić.

Naš sugovornik ističe da su proizvodnju agro peleta najviše prepoznale države poput Češke i Poljske. "Njih sam dosta obišao i nema gradića poput Požege, Vinkovaca ili Slavonskog Broda koji nema svoje postrojenje, koje je napravila njihova tvrtka za distribuciju električne energije. Kod njih poljoprivrednici dovoze materijale čak poput trave i livadnog sijena. Tamo im se izračuna vrijednost, oni to spale u svojim postrojenjima, proizvedu električnu energiju, a s viškom topline griju gradove ili nešto drugo. To je jedna stvar koju je ludo da mi ne radimo u Hrvatskoj. Kad bi napravili više ovakvih postrojenja po Slavoniji, smanjili bismo energetsku ovisnost Hrvatske za pet do sedam milijardi kuna i zaposlili bi pet do deset tisuća ljudi", smatra Grivičić.   

Dodatni dohodak po hektaru i do 3.000 kuna 

Ali situacija u Hrvatskoj je malo drugačija. "Pokušao sam razgovarati s nekoliko ministarstava. Pokušali smo pojasniti ljudima koliki je to dohodak poljoprivrednom gospodarstvu po hektaru. Taj dohodak se kreće od jedne do tri tisuće kuna. Zamislite sada bilo kojeg poljoprivrednika, koji može po hektaru ostvariti dodatni dohodak od jedne do tri tisuće kuna. Naravno da je potreban rad i opremu, ali imamo europske fondove koje možemo iskoristiti za to", rekao je Grivičić.

Grivičić ističe da su u razvijenim europskim državama, prednosti ove proizvodnje uvidjele državne institucije. "Kod nas je situacija obrnuta. Nekolicina privatnika je uvidjelo prednosti ove proizvodnje. Osnovna razlika je u cijeni i energiji, a da ne govorimo o očuvanju okoliša i emisiji CO2. Ovo je jedino gorivo koje je u potpunosti CO2 neutralno. Za litru lož ulja potrebna su dva kilograma peleta. Ovaj kilogram peleta košta deset lipa. Vi osobno, ako se kod kuće grijete na lož ulje i ovaj pelet, razlika je duplo, ili duplo i pol puta. Slična situacija je i kod plina. Ne postoji ni jedna negativna stvar u ovoj priči, osim inertnosti i tromosti ljudi koji odlučuju", priča Grivičić.

Kako kaže Grivičić, Ministarstvo poljoprivrede je zainteresirano za izgradnju većeg broja postrojenja za ovu proizvodnju, no problem je administracija. "Reći ću vam konkretan primjer. Prošle godine je išla neka energetska obnova, razgovarao sam s ravnateljem Poljoprivredne škole i mislio sam da bi bilo primjereno da Poljoprivrednu školu u Slavonskom Brodu grijemo na agro pelet. Otišao sam i kod župana, svi su bili oduševljeni, ali naišli smo na administrativne zabrane, jer to nije predviđeno u zakonodavstvu. Nismo imali ljude i projektante i tu je cijela priča stala", ispričao nam je za kraj Grivičić.


Tagovi

Agro peleti Darko Grivičić Dodatni dohodak Energetska učinkovitost Slama soje Slama pšenice


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi