Dan polja Bc Instituta: Žetva će kasniti, ali dobar prinos unatoč teškoj godini neće izostati

Svima je jasno da ovo nije idealna godina. Ne za strne žitarice nego vjerojatno ni za jednu kulturu u poljoprivredi. Međutim, približavanjem Vukovaru, poslije Sotinu te Lovasu, već je bilo vidljivo da je u ovom dijelu Slavonije i Srijema pšenica dobra.

Kako su se na tradicionalnom Danu polja strnih žitarica Bc Instituta polako okupljali poljoprivrednici, čulo se da oko prinosa postoji optimizam. Jer imali su svakakvih borbi sa žitom. Od onih kojima je voda i dalje ostala na poljima, do onih koji su imali problema s bolestima i štetnicima. No, kako je vidljivo u pokusima, sorte domaćeg proizvođača izdržale su sve nedaće.

Znanstvenici i agronomi su bili u ovoj teškoj godini doista na vrhuncu te dokazali kako se i u teškoj proizvodnoj godini može postići dobar rezultat. Optimizam dijele i predsjednik Uprave zagrebačkog Bc Instituta dr.sc. Ivica Ikić kao i predstavnik tvrtke suorganizatora Agro-Tovarnik iz Tovarnika i Arator d.o.o. iz Lovasa, Miroslav Knežević. 

Od table do table, odnosno od sorte do sorte, proveo nas je i ove godine dr.sc. Marko Maričević, oplemenjivač strnih žitarica ovog instituta.

Obilne oborine odgodile žetvu 

"Univerzalna pravila u proizvodnji više ne postoje, a razlog su upravo klimatske promjene", istaknuo je. Tako je jedna godina sušna, a druga ekstremno kišna. Jasno je svima da je zbog uvjeta ove godine i velikih količina oborina trebalo pripaziti na pojavu biljnih bolesti. Zanimljiva je konstatacija: Da bismo kontrolirali korove, moramo znati koje smo površine posijali, a da bismo kontrolirali bolesti moramo pratiti vrijeme. 

I stručnjaci Bc Instituta, ali i okupljeni ratari smatraju kako će žetva kasniti. Po nekim procjenama oko pola mjeseca, a kao što smo vidjeli na polju uz cestu Sotin - Tovarnik, očekujemo ipak prosječne prinose - sedam do osam tona po hektaru. 

BC Anica je broj jedan po nama, ali i prema okupljenima na istoku Hrvatske. Najpoznatija sorta i prva po kvaliteti, ali i količini. Gotovo 12 godina je na tržištu te je i dalje njihova najprodavanija sorta pšenice, a priznata je i u Srbiji, BiH, u Turskoj pa i Ukrajini. Vidjeli smo i ove godine na djelu BC Opsesiju koja je najprinosnija sorta ovoga oplemenjivača. U prinosu i velikom broju pokusa uvijek je u vrhu bez obzira gdje se nalazili. "Brzo se širi i polako stiže BC Anicu", naglasio je Maričević.

I druge prikazane pšenice dobro izgledaju. BC Senzacija, novija golica u ponudi vrlo je slična BC Opsesiji. Zanimljiva je i najstarija njihova brkulja, BC Ljepotica. Vrlo prinosna sorta niskog rasta te otporna na polijeganje. Što se tiče kvalitete, na razini je BC Opsesije i BC Vlatka za koju je lani Maričević rekao da je nova u ponudi i malo različita od BC Ljepotice. "Moderna brkulja koju karakterizira visok urod", opisao ju je tad, a ona ove godine opravdala očekivanja. 

Rad više generacija njihovih oplemenjivača pšenice rezultirao je priznavanjem čak 95 sorata ozime pšenice (92 aestivum i 3 durum) i šest jare pšenice. U inozemstvu su im ukupno priznate 54 sorte ozime pšenice.

Ponosni i na ječam tritikal, zob i i pir

Tradicionalno veliko zanimanje za sorte domaće sjemenarske kuće su i za tritikale ili pšenoraž, hibrid pšenice i raži. Tu je BC Goran njihov najzastupljeniji tritikal koji je prisutan od 2003. godine i visoko je prinosna sorta. Na pokusu smo i ove godine gledali i pšenoraž BC Trenk koji je nastao zato što su htjeli dobiti nešto raniju sortu i otporniju na žutu hrđu. Dobili su i sortu koja je nešto niža i otpornija na polijeganje od BC Gorana, kao i onu koja ima i veći broj zrna u klasu. Od tritikala Bc Institut ima i fakultativnu sortu BC Zmaj.

U dijelu pokusa s ječmom priču svakako otvara onaj koji je broj jedan - BC Favorit. Najstarija je to njihova sorta ječma u ponudi i u ovom kraju ima svoje prednosti, a posebno na gospodarstvima koji imaju svinje. Kupuju ga stočari već više od 20 godina. BC Srećko također višeredni ječam ranije vegetacije i kao svi višeredni namijenjen je proizvodnji stočne hrane. BC Gospodar je pak najraniji ječam. I on je nastao zbog onih koji pokušavaju obaviti postrnu sjetvu. Imaju i BC Vedrana koji je kasniji i većih prinosa. 

U Bc Institutu već dugo su ponosni na svoju ozimu zob BC Marta koja je svojom pojavom svojevremeno promijenila naviku sjetve jare zobi u Hrvatskoj. Danas je u našoj zemlji zasigurno više od polovice površina pod ozimom i uglavnom se radi o BC Marti. BC Vigor je sve traženiji pir. Mogu se postići i prinosi veći od šest tona na po hektaru.

Otkupna cijena ne pokriva troškove proizvodnje 

Iza poljoprivrednika je zahtjevna sezona, očekuju dobre prinose, no muči ih otkupna cijena pšenice koja je niska i ne pokriva troškove proizvodnje. Lani je i cijena sjemena išla gore, međutim jako blago u odnosu na sve ostale troškove. Posebice gnojiva, zaštitnih sredstava i plavog dizela. 

"Rano su se pojavile bolesti, vremenske prilike bile su katastrofalne, a dodatna su prskanja još više povisila troškove", rekao je jedan ratar.  

Kristijan Puškarić, direktor sektora sjemenarstva u zagrebačkom institutu ističe da je dijalog s otkupljivačima i nužan i potreban jer može se dogoditi, ali nije normalno, da otkupljivač izađe s cijenom od jedne kune po kilogramu, a proizvođač očekuje najmanje kunu i pol. 

Ratari okupljeni u Lovasu smatraju da bi cijena od dvije do 2,20 kuna bila u redu. Kako smo čuli, već se pripremaju ne prodati pšenicu odmah poslije žetve.