Dalibor će proizvesti tonu eko sjemena konoplje!

Na gospodarstvu Dalibora Horčičke u Međuriću prisustvovali smo žetvi industrijske konoplje. Dalibor Horčička nekoliko se godina bavio prijevozom robe kamionima u sklopu svoje tvrtke Horki d.o.o. no u zadnje vrijeme se fokusirao na poljoprivredu.

"Gospodarim sa 200 ha. Opredijelio sam se na industrijsku konoplju (105 ha), ali i na kamilicu (60 ha) i pir (20 ha), ostatak su obične kulture poput žitarica", informirao nas je Dalibor Horčička.

Počeli s 51 ha, sada imaju 105 ha pod konopljom

Biljka, koja nije tako česta na našim poljima i za koju raste interes počela ga je zanimati prije tri godine, kada je posijao prvih 51 ha industrijske konoplje. "Prvu godinu sam 27 ha zaorao i na 24 ha je bio slab urod. I to zbog toga jer sam dovezao nekvalitetno sjeme iz Mađarske. Druge godine sam sjeme dovezao iz Slovenije i posijao 36 ha i ove treće godine imam 105 ha konoplje". Njegova polja konopljese nalaze u Međuriću i okolnim selima.

Glavni čimbenik koji je ove proizvođače privukao ovoj rijetkoj biljci svakako je cijena 1-2 eura/za kg sjemena. Prednost je, da konoplja nema značajnih štetnika i izvlači štetne tvari i teške metale iz zemlje, pa služi za obnovu tla. "Od prošle godine sam u ekološkoj proizvodnji, jer na tržištu se traže eko proizvodi", doznali smo od Dalibora Horčičke kojem je u interesu proizvodit isplative kulture, ne samo industrijsku konoplju, ali i kamilicu i pir. Kada tome dodamo i uzgoj četrdesetak slavonskih crnih svinja vidimo, da je OPG Dalibora Horčičke svoju proizvodnju zaokružio.

Uz pir, kamilicu i konoplju, tu su i fajferice

"Za proizvodnju konoplje se mora tražiti dozvola Ministarstva poljoprivrede, mora se navesti sorta konoplje, količina sjemena, parcela mora biti upisna u ARKOD, a potrebna je i potvrda o nekažnjavanju za zloupotrebu opojnih droga od policije. Sijačicom za pšenicu sijemo sorte Fedora 17, Santhica 27 i Futura 75.

Dopušteno je sijati samo sorte konoplje sa EU sortne liste. Prethodna kultura bila je kamilica, soja i pšenica. Konoplja se sije početkom lipnja i to 30 kg/ha. Ove godine je prinos 1.000 kg sjemena/ha, što je izvanredno, tako da očekujem i dobru zaradu", saznali smo od poljoprivrednika.

Pretkulture kamilica, soja, pšenica

"Agencija ministarstva za poljoprivredu uzima u toku vegetacije uzorke konoplje, da ne bi biljka imala veći postotak nego dozvoljenih 0,2 % THC (glavna psihoaktivna tvar), kod indijske konoplje je to više nego 20%. Kada bi postotak bio veći, sav urod bi se morao uništiti. Probleme sa bolestima i štetnicima nisam imao. Nisam u nikakvoj udruzi, nitko mi ne daje savjete. Sve radim isključivo sam", saznali smo od četrdesetogodišnjaka Dalibora Horčičke. Kod konoplje se u Hrvatskoj koristi samo 20-30 cm gornjeg dijela više nego 4-5 metra visoke biljke, koja je tako gusta, tako da nema zakorovljenosti, stoga se ne mora prskati protiv korova, pojašnjava Dalibor.

Prodaja sjemena u Njemačku i Dansku

"Od jednog dijela roda očekujem, da ću dobiti 600 litara ulja. Konoplju na preradu vozim u Zagreb. Jedan dio sjemena ću ostaviti za prodaju u Njemačku i Dansku. Suhe i očišćene sjemenke se na suhom mjestu mogu čuvati 2-3 godine", kaže Dalibor, koji ima u planu nabaviti i svoju vlastitu prešu za ulje.

Sav urod (uključujući cijelu stabliku) je trebao ići u Sloveniju, ali ništa od toga, kaže. U Sloveniji se za razliku od Hrvatske može prodati i donji dio stabljike, koja se koristi u građevini. Ova čudesna biljka zeleno zlato se u Hrvatskoj smije proizvoditi od 2012. godine i površine se stalno povećavaju.

Problemi s kombajnom

Vegetacija konoplje traje 90-120 dana. "U Međuriću i okolici se proizvodnjom konoplje bavi nekoliko gospodarstava", rekao je Dalibor, koji je u vrijeme našeg posjeta kombajnirao konoplju kombajnom za žitarice uz potrebna podešavanja vjetra i sita: "Žanje se dok je biljka još zelena, a većina sjemenki u klasu je zrela. Zbog toga što je stabljika konoplje žilava, kombajn se često zaštopava."

Višestruke mogućnosti prerade

OPG Horčička ima i specijalni kombajn za žetvu konoplje koji je Dalibor sam preuredio. Donji dio konoplje se poslije vršidbe malčira i ostaci korijena, koji može prodrijeti do 140 cm, se zaoru. U Hrvatskoj se konoplja nažalost ne može prodati, nije osigurano tržište, plasman niti otkup. Mogućnosti prerade stabljike su višestruke - drvenasti dio dobro upija vlagu, koristi se za izradu izolacijskih ploča u građevini, rade se od njih briketi i slično. Vlaknasti dio može poslužiti za izradu papira, užadi, odjeće i obuće. Odjeća od konoplje traje godinama. Prve levisice su bile napravljene od konoplje.

I što se na polju događa poslije berbe? "Kad skinem konoplju pripremam zemlju za sjetvu kamilice koja se sije u listopadu i studenom. Ove godine ću kamilicu posijati na površini od 150 ha. Sav prinos ide za Njemačku. Sa cijenom 10-20 kn/kg sam zadovoljan, ona ovisi o kvaliteti." I Dalibor Horčička kao i svi ostali proizvođači konoplje nadaju se, da će se i u Hrvatskoj donijeti zakon, koji bi omogućio koristiti cijelu biljku od koje se u svijetu proizvodi više od 25.000 vrsta proizvoda.

Grade vlastitu sušaru

"Prinos konoplje sam prijašnjih godina vozio na sušenje u Viroviticu. Zbog smanjenja troškova prijevoza smo se odlučili graditi vlastitu sušaru kapaciteta 800 m². Sušara je u procesu gradnje. Bit će tu 20 boksova za sušenje industrijske konoplje i kamilice, jedan veličine 40 kvadrata."

Jeste li znali?

• da je konoplja jedna od prvih biljaka na svijetu koju je čovjek počeo koristiti, a otporna je na toplinu. Možemo od nje dobiti eko-gorivo
• da konoplja ma 4x veću energetsku vrijednost nego drvo bukve.
• da su sjemenke konoplje sjajna hrana za mozak. Naime, masne kiseline su potrebne za pamćenje i očuvanje funkcija mozga, ali štite i od bolesti kao što su Parkinsonova i Alzheimerova. Sadržavaju 25% proteina, 31% masti i 34% ugljikohidrata i 20 aminokiselina i obiluju vlaknima, vitaminima B i E, kalcijem, kalijem, željezom, magnezijem.
• da je konopljino brašno (dobiva se hladnim prešanjem sjemenki) pogodno za alergičare i sjajna je zamjena brašnu žitarica

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor