Cropio - upravljanje usjevima putem satelita?

Možete li zamisliti da iz svoje dnevne sobe imate potpunu kontrolu nad svojim usjevima, a uz to još i štedite gorivo, vrijeme i novac? Možete li zamisliti da pritom smanjujete negativan utjecaj na okoliš i optimizirate svoju proizvodnju? Ni mi isto. Sve dok nismo došli u kontakt sa sustavom koji to sve omogućuje.

Direktor tvrtke Inagra koja je nedavno započela s održavanjem besplatnih radionica u sektoru ruralnih projekata, Krešimir Kuterovac predstavio nam je novu generaciju sustava za nadzor ratarske proizvodnje koji će imati prilike koristiti i poljoprivredni proizvođači u Hrvatskoj.

Riječ je o satelitskom sustavu za upravljanje podacima s poljoprivrednih površina. Tvrtka Inagra, osim što se bavi savjetovanjem poljoprivrednih tvrtki i OPG-a te istraživanjem poljoprivrednog tržišta, promiče i jedan ovakav moderan pristup poljoprivredi. Američki sustav Cropio je u svijetu već uvelike prepoznat, a tvrtka Inagra njegov je zastupnik za cijelo područje bivše Jugoslavije.

Kontrola vegetacije = kontrola proizvodnje

"Poljoprivredna gospodarstva i tvrtke ulaze u novi sustav razvoja, moraju pratiti inovacije i novine u proizvodnji kako bi ostali i postali konkuretni na globalnom tržištu. Nudi nam se poboljšano upravljanje, tehnologija kojom precizno nadziremo usjeve kako bi na vrijeme uočili bolesti i primijenili mjere koje ih eliminiraju, jednom riječju kontrola vegetacije", ističe Kuterovac važnost kontrolirane poljoprivrede koja ide u korak sa svjetskom. Sustav koji prati stanje usjeva i njihovu trenutnu vrijednost na tržištu s obzirom na prinose, moramo priznati, dobro zvuči.

Ušteda troškova proizvodnje

"Racionalna gnojidba je od velike važnosti za sve zemlje svijeta jer kemijska industrija ovisi o uvezenim sirovim materijalima i visokim cijenama goriva. Troškovi gnojidbe iznose i do 17 % u prosjeku u sveukupnom trošku kultivacije. Uz satelitno praćenje usjeva, uštedi se i više od 10 % gnojiva jer sustav sam izračunava potrebnu količinu dušika. To je ušteda od 43 kn po hektaru svake godine. Time se čuva okoliš, ali i novac (za pšenicu od 60 do 280 kuna po hektaru)", predstavio nam je najnovija istraživanja satelitskog nadzora u proizvodnji, Krešimir Kuterovac.

Štedi se i gorivo prilikom kontrole i obilaska usjeva, jer se ovakvim sustavom sve prati online. Također se izuzimaju i troškovi analize tla u laboratoriju jer sustav sve odrađuje sam.

"U razvijenim zemljama, cijena godišnjeg nadzora usjeva pomoću satelita kreće se od 10,50 kuna po hektaru u jednoj godini. Nije moguće uzeti u obzir sve specifične uvjete, ali imajmo na umu da navedena ušteda ne uključuje direktan utjecaj tehnologije, što omogućuje rano uočavanje bolesti usjeva i preventivne mjere koje se pritom poduzimaju u kratkom vremenskom roku i tako sprečavaju daljnju propast i gubitak usjeva". Detaljniji pregled uštede troškova proizvodnje pronađite u prilogu.

Nova generacija sustava za nadzor ratarske proizvodnje

Ovakav sistem za upravljanje podacima s polja daljinskim praćenjem poljoprivrednih površina omogućuje korisnicima učinkovito planiranje i provođenje poljoprivrednih operacija. Što je najvažnije, Cropio pruža ažuriranje podataka u realnom vremenu o aktualnim poljima i stanju usjeva, određuje vegetacijsku razinu usjeva i determinira problematična područja, pruža precizne vremenske prognoze i stvarni pregled poljoprivrednih proizvoda na tržištu.

Elektronski katalog polja

"Cropio je u mogućnosti prikazati zemljopisni i hijerarhijski ustroj bilo koje poljoprivredne tvrtke bez obzira na veličinu i to u obliku elektronskog kataloga", objašnjava Kuterovac. Naime, elektronski katalog polja dopušta proizvođačima da kontroliraju stvarno obrađena polja svake kalendarske godine.

Proizvođači su na taj način u mogućnosti preuzeti shape datoteke pojedinog područja ili farmi, kao i sveobuhvatnu kartu cijele poljoprivredne tvrtke. "Urednik karte će vam omogućiti da uredite shape datoteke i u mogućnosti ste ručno dodavati nova polja izravno na Cropio online račun", pojasnio je Kuterovac.

"Cropio automatski osvježava satelitske slike za svako polje. Visoka razlučivost slike dostupna je u prirodnim bojama, kao i u obliku karte vegetacije, a što omogućuje korisniku da kontrolira stanje usjeva u svakom polju i identificira odstupanja od normalnog stanja."

Meteorološki podaci za analizu produktivnosti

Prednost sustava Cropio je ta što daje i točne meteorološke podatke važne za upravljanje na terenu i analizu produktivnosti. Meteorološki podaci koji se prate su količina padalina, vlažnosti tla, temperatura zraka i tla i vremensku prognozu. Sustav automatski prepoznaje najpouzdaniji izvor podataka za svako pojedino područje. Primjerice, detaljnim i točnim analizama vremenske prognoze pomoću ovakvog sustava štedi se oko 14 kn po hektaru.

"Privatne meteorološke stanice mogu se lako integrirati u Cropio sustav. Meteorološki podaci se osvježavaju na dnevnoj bazi, a pružaju također i arhivu za posljednjih pet godina. Cropio sustav obavještava korisnika o stanju usjeva i informira o prognoziranim količinama oborina. Čim se utvrdi nenormalan razvoj vegacije, sustav automatski šalje elektroničku poruku pretplatniku. Osim toga, početkom tjedna, sustav komponira sveobuhvatno izvješće o stanju usjeva i šalje ga na e-mail", upućuje Kuterovac na dugoročne koristi ovakvog integriranog pristupa.

Sustav snimanja za dokumentiranje i kontrolu učinkovitosti

Kartica tehnoloških polja omogućuje korisniku da snimi svaku specifičnu djelatnost koja se provodi za vrijeme sezone.

Kartica polja sadrži rezultate analize tla, detalje korištenih tehnologija, datume sjetve i korištene količine sjemena, detalje vezane za zaštitu bilja i primijenjenog gnojiva, kao i karakteristike usjeva u navedenoj fazi rasta.

U prosjeku u sveukupnoj strukturi polja prosječno područje pod abnormalnom vegetacijom iznosi oko 5 % (to s odnosi na primjerice nedovoljnu količinu primijenjenog sjemenskog materijala, nepravilnu primjenu gnojiva i/ili sredstava za zaštitu usjeva, ispodprosječnu alokaciju gnojiva i sjemenskog materijala, tehnološke pogreške). U prosjeku su prinosi na takvim područjima oko 4 t/ha, a gubitak uroda u problemskim zonama je i do 30 %. Cijena jedne tone žita požnjevene s problemskih zona iznosi oko 1.000 kn.

Zahvaljujući Cropio sustavu i njegovoj pravovremenoj identifikaciji problema prije nego dođe do posljedica, povećava se vrijednost uroda u problemskim zonama za 60 kn, što je i njegova najveća dobrobit.

Prostorno uređenje i kontrola vegetacije

Funkcija prostornog uređenja polja omogućuje pregled homogenih polja i bilo kakve neravnomjerne vegetacije unutar navedenog područja. Dok se vrši prostorno uređenje, Cropio sastavlja karte vegetacije. "Moguće je sastaviti i reljef karte, karte vegetacijskih indeksa i karte kultura. Topografske karte koriste precizne informacije o reljefu s točnošću unutar jednog metra nadmorske visine i bazirana je na posebnoj misiji od strane agencije NASA". Nakon uvođenja pojedinačnih paleta boja, moguće je sastaviti karte usjeva s Cropio sustavom.

Cropio daje preporuku za prihranu dušikom za žitarice i pomaže u kontroli deficita dušika za svaku pojedinu zonu na terenu.

Foto: depositphotos.com, @branex