• Pšenica
  • 27.07.2011.

Čobanković: Država povećava zaštitnu cijenu pšenice na 1,05 kuna

Inzistiramo i na tome da se za ove kratkoročne kredite na osnovi skladištnice koriste sredstva HBOR-a, koji za poljoprivredu ima oko 300 milijuna kuna, od čega je samo oko 10 posto potrošeno za obrtna sredstva, istaknuo je ministar. Čobanković je rekao je da će bankama predstojeće povećanje zaštitne cijene pšenice biti dodatno jamstvo za kredite

  • 971
  • 49
  • 0

Očekujemo da bi se banke mogle u srijedu očitovati o tome jesu li spremne ući u posao o prihvatu skladišnice, a sastanak je pokazao da ima banaka koje su za to spremne, izjavio je u utorak Ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković nakon sastanka s predstavnicima desetak banaka. Naime, u Ministarstvu se razgovaralo o prihvatu skladišnice kao jamstvenog dokumenta banaka za dodjelu kredita poljoprivrednim proizvođačima, koji bi tako mogli čekati povoljniju cijenu pšenice.

»Inzistiramo i na tome da se za ove kratkoročne kredite na osnovi skladištnice koriste sredstva HBOR-a, koji za poljoprivredu ima oko 300 milijuna kuna, od čega je samo oko 10 posto potrošeno za obrtna sredstva«, istaknuo je ministar.

Napomenuo je i da će se zaštitna cijena pšenice povećati s 0,75 kuna na 1,05 kuna po kilogramu, ali država i Ministarstvo poljoprivrede ne određuju njezinu tržišnu cijenu, nego to trebaju dogovoriti proizvođači i otkupljivači u skladu s tržišnim kretanjima. Dodao je da će bankama predstojeće povećanje zaštitne cijene pšenice biti dodatno jamstvo za te kredite.

Sastanak s bankama ocijenio je važnim možda ne još za ovu, ali zasigurno za iduću i sljedeće godine, kada se očekuje puno 'oživotvorenje' skladišnice za žitarice i industrijsko bilje.

Do sljedeće godine, ministar Čobanković vjeruje da će postojati značajno veći broj licenciranih skladišta koja će moći prihvatiti i značajno veće količine robe. »Nažalost, dio skladištara dijelom zbog neriješenih imovinskih odnosa nije uspio licencirati silose, a postoji dobra želja da to i obave«, dodao je ministar. Ponovio je da se hrvatska opredijelila za tržišni model gospodarstva u kojem tržište određuje parametre i uvjete trgovanja određenim proizvodima. »Ne zanemarujemo činjenicu da je pšenica jedan od strateških proizvoda i upravo iz tih razloga postoje zaštitne cijene«, kaže ministar. Ministarstvo želi stvoriti slične ili jednake uvjete kao u nekim drugim zemljama, poglavito u zemljama EU-a, a obveza je Ministarstva osigurati sličan ili isti poticaj za proizvodnju, kao i određene okvire (skladišnica). Na taj način stvaramo pretpostavke da svaki poljoprivrednik ima mogućnost izbora hoće li pšenicu odmah po žetvi prodati ili će je uskladištiti. Tada će sam moći određivati trenutak kada će ga davati na prodaju, objasnio je ministar.

Komentirajući odustajanje seljaka od prosvjeda, ministar Čobanković rekao je da su se vjerojatno nešto dogovorili s otkupljivačima o čemu on nema saznanja. Zaključio je da se isplata poticaja za ovu godinu može očekivati do lipnja iduće godine, a u najboljem slučaju krenut će se s tim u siječnju iduće godine i biti dovršeno do ožujka ili travnja.

Autor: Ivan Smirčić


Povezana biljna vrsta

Pšenica

Pšenica

Sinonim: Žito | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev te je njome zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični... Pročitaj više »

Tagovi

Pšenica Cijena Otkup Čobanković HBOR

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi