Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sa uzgajivačima krumpira
  • 17.04.2017. 12:00

Članovi OPG Mađeruh posadili krumpir na 11 ha

Najbolja godina za krumpir je bila 2016. godina, kada je prinos bio 40 t/ha. Najgora je bila 2015. godina, kada je bio prinos samo 19 t/ha.

  • 6.631
  • 325
  • 0

Proljeće je tradicionalno obilježeno sadnjom i sjetvom, ne samo na poljima, ali i u vrtovima. Ove godine je to bilo dva tjedna ranije nego prošle, ali i prethodnih godina, i to zahvaljujući povoljnim vremenskim uvjetima.

Nakon sadnje krumpira će se brzo sijati i kukuruz, soja, zob i druge žitarice. U vrtovima se sije povrće - špinat, mrkva, grah, rotkvica, grašak i druge kulture. Zatim dolaze termofilne kulture poput rajčice i paprike.

Idealno vrijeme sa sadnju krumpira

Danijel Mađeruh

Posjetili smo selo kod Daruvara - Velike Zdence i proizvođače krumpira da ih pitamo kako su se pripremiti za ovu sezonu. U većini slučajeva sadnja krumpira je obavljena.

Kad je najbolje vrijeme za ovaj posao? Poslovica kaže, kada se pojave prvi cvjetovi trešnje, posljednji krumpir mora biti u zemlji. Ostale poslovice navode "Na svetog Marka (25.4.) - krumpira puna rupa".

Prema onome što smo saznali od proizvođača krumpira sadi se u ožujku-travnju, ali uglavnom na Josipovo (19.3.), a to ovisi o vremenskim uvjetima. Kada je hladno, sadi se kasnije.

"Ove godine smo krumpir sadili 25. ožujka, gotovo 14 dana ranije nego što je uobičajeno. Prošle godine se sadilo 6. svibnja i godinu prije toga, početkom travnja. Datum sadnje nije lako odrediti. Sadi se čim to vrijeme i temperatura tla dopušta", kažu iskusni proizvođači krumpira obitelj Mađeruh, dugogodišnji kooperanti hercegovačke tvornice čipsa.

Kooperanti Adria Snack, već treća generacija s krumpirom

"Moj otac je bio među prvim kooperantima tvrtke Franck, sada Adria Snack Company", saznali smo od Ivice Mađeruha (bratića grubišnopoljskog gradonačelnika Zlatka Mederuha), koji sa suprugom, Čehinjom Lidom (rodom iz Končanice) sadI ovu kulturu već 40 godina. Također njihova djeca - Danijela sa obitelji i Danijel se bave proizvodnjom krumpira. "Ja sam treća generacija koja sadi krumpir", pohvalio se sin, sadašnji vlasnik OPG-a.

Sa uvjetima otkupa obitelj je zadovoljna. Od čipsare dobiva sjeme, gnojiva, i sve što je potrebno za proizvodnju. To se njima poslije odbija od zarade. O otkupnoj cijeni ne smiju govoriti, objasnio je Danijel, po struci mehaničar, školovani vozač i zaštitar, koji se od planiranog policijskog posla na kraju bavi poljoprivredom. To je vjerojatno sudbina, jer kada je 2010. godine dobio otkaz od tvrtke Pevec, gdje je radio kao vozač, bio je sretan da može raditi na farmi svojih roditelja, koju je prije četiri godine i preuzeo.

2016. najbolja godina za krumpir

"Prije toga od krumpira se moglo solidno živjeti. No, sada samo kada su normalne godine i kad je prinos 35-40 t/ha", rekao je Danijel. "Najbolja godina za krumpir bila je lanjska, 2016. godina kada je prinos bio 40 t/ha. Najgora je bila 2015. godina, kada je bio prinos samo 19 t/ha, i to zbog kišnog vremena koje je zakomplicirao berbu. Ove godine mislim da nećemo postići rekordne prinose. Prošle godine, su uvjeti bili optimalni ne samo za krumpir, ali i za kukuruz i druge kulture, a to se odrazilo na prinose", rekli su nam članovi obitelji Mađeruh.

Ivica Mađeruh

"Na 11 hektara smo ove godine posadili sorte krumpira Lady Clear, Opal, Hermes i još neke druge. Sveukupno obrađujemo 47 ha, od toga 17 ha vlastitih površina a 30 ha imamo u zakupu. U Velikim Zdencima nije na raspolaganju dovoljno državnog zemljišta, ali kuća za prodaju ima napretek. Osim krumpira se u ovom kraju proizvodi soja, uljana repica, pšenica i kukuruz. Od tih kultura se najviše isplati soja i uljana repica, sa kojima je najmanje posla. Krumpir zahtijeva puno posla."

Kako pripremiti tlo za sadnju krumpira, koja se apliciraju gnojiva i zaštitna sredstva?

Prvo se primjenjuju gnojiva - 200 kg/ha uree, 850-900 kg/ha NPK 7-20-28, i zatim se kultivira tlo. Nakon prskanja protiv štetnika sredstvom Mufos poravnamo tlo rotodrljačama. Krumpir sadimo četverorednom sadilicom sa spremnikom kapaciteta 1.300 kg. Danijel je sretan što ima mnogo strojeva od traktora do kombajna. Nakon izrade grebena se primjenjuju sredstva protiv korova Raizer (0,7dcl/1 jutro) i Platin (1.20 kg/1 jutro). Zatim se apliciraju sredstva za prihranu Nitrobor (250-300 kg/ha) i prska se sredstvima Acrobat, Ridomil Gold, Signum, Profil - lux protiv uzročnika bolesti.

Treća generacija u proizvodnji krumpira

Vegetaciju provjerava sanitarna inspekcija, koja detektira broj nematoda u uzorcima tla i listova, tlu i gomoljima krumpira. Na OPG Mađeruh je do sada sve bilo u redu, i to zahvaljujući četverogodišnjem plodoredu (krumpir, pšenica, kukuruz, uljana repica i soja).

Berba prvog dana rujna

Berba krumpira počinje 1. rujna. "Najprije se bere sorta Lady Clear, onda Hermes i na kraju sorta Opal. Jedan od uvjeta otkupa je veličina gomolja (prosjek gomolja je od 35 mm), koji ne smiju biti oštećeni. Krumpir mora biti nakon berbe suh, da bi se mogao skladištiti. Prošle godine smo od krumpira zaradili 15.000 kuna/ha. Najveći problem je naći radnike. Nitko ne želi raditi u berbi krumpira za 150 kn/dan, uključujući hranu i piće. Paradoks je, da u selu imamo puno socijalnih slučajeva!", požalio se Danijel.

Kada se odumzu troškovi, otkupna cijena žitarica je niska

"Sa pšenicom je situacija katastrofalna svake godine. Prošle godine je bila otkupna cijena samo 0,78 kn/kg. Žalosno je da za jedno pecivo moramo dati 3 kg pšenice! To je smiješno. Cijena soje i uljane repice prošle godine bila je 2,25 kn/kg, za kukuruz 0,65 kn/kg. Lani smo imali abnormalan prinos kukuruza od 18 t/ha. Kad se oduzmu troškovi, otkupna cijena je niska."

Hoće li i 2017. biti rekordna?

Na pitanje, zašto se uzgajaju kulture koje daju mali prihod obitelj Maderuh kaže: "Ne može se proizvoditi kultura na koju nemate mehanizaciju. Za berbu konoplje morate imati posebni kombajn, kao i za mak i kamilicu. U slučaju, da nemate kombajn za pšenicu i kukuruz, ne bi se to isplatilo raditi", rekao nam je mladi farmer.

Veći i poticaji

Što je sa subvencijama? U kojem iznosu ih dobivate, zanima nas. "Prošle godine sam dobio ukupno 1.560 kn/ha, ove godine bi to trebalo biti 2.250 kn/ha. Jedan dio subvencija smo dobili, drugi dio, bi prema obećanjima ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, trebao sjesti na račune nakon 19. travnja."

"Očito je da nešto radi", istaknula je sa odobravanjem obitelj Mađeruh, koja živi samo od profita svojeg obiteljskog gospodarstva. "Nikada nismo dobili sredstva iz EU fondova, uvjeti su komplicirani", dodao je Danijel, koji svaku godinu ide u zimsku školu, koju organizira čipsara iz Hercegovca. Također se brine za prskalice, koje redovito kontrolira. Bitna mu je i zaštita okoliša - zbog toga predaje plastičnu ambalažu od zaštitnih sredstava. Pitali smo ga, je li zainteresiran za novac iz europskih fondova.

"Tko ne bi bio, ali za mjere 6.1. do 50.000 eura za mlade poljoprivrednike nisam prošao, isto kao i za mjeru 6.3. za srednje poljoprivrednike do 15.000 eura, za mjeru 4.1. za velike proizvođače nemam šansu" kaže Danijel, koji se nada da poljoprivredu jednom čeka bolja budućnost. "Moraš biti optimist, drugačije ne ide", oprašta se od nas obitelj Mađeruh, koja je u poljoprivredi pronašla svoj život.

Navodnjavanje povećava prinos krumpira

"Krumpir je rizična kultura. Kada je suša, dobit od krumpira je minimalna. Razmišljamo o navodnjavanju, jer tada je veći prinos i prihod. Sistem navodnjavanja je skup i postoji veći rizik, da krumpir obole gljivičnim bolestima. Rijeku Ilovu imamo 20 m od naše zemlje, koncesija neće biti problem. Jedina komplikacija je to što nije u jednom komadu. Za početak ćemo pokušati uložiti 30.000 kuna, da vidimo rezultate", kaže obitelj Mađeruh i pričaju nam o rođaku, koji je u navodnjavanje uložio 150 tisuća kuna i zovu nas na Dane krumpira u Hercegovac, gdje svake godine u kolovozu sudjeluju kao članovi Udruge industrijskog krumpira.


Fotoprilog


Tagovi

OPG Mađeruh; Veliki Zdenci;Danijel; Sadnja krumpira; Veliki Sada Adria Snack Company;Lady Clear Opal Hermes


Autorica

Alena Rais

Više [+]

Završila je Poljoprivredni fakultet u Pragu - agronomija gdje je i tri godine radila na Poljoprivrednom institutu - mikrobiologija i zaštita bilja u Pragu - Ruzyně. U češkom tjedniku Jednota Daruvar piše o poljoprivrednim temama od 2001. godine. Kod kuće sa suprugom uzgaja čemprese i vinovu lozu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lipo Josipovo - lipa sva godina: Što još kažu narodne izreke?

Spomendan svetog Josipa obilježavamo danas, 19. ožujka. Uz ovoga sveca vezano je niz narodnih mudrosti koje služe kao svojevrsna prognoza vremena. Neke od njih objavljene...

Više [+]