Županjska Sladorana povećala je otkupnu cijenu šećerne repe te će proizvođačima u ovogodišnjoj proizvođačkoj sezoni plaćati 270 kuna za tonu slatkog korijena. U potrazi je i za kooperantima.
Županjska Sladorana povećala je otkupnu cijenu šećerne repe te će proizvođačima u ovogodišnjoj proizvođačkoj sezoni plaćati 270 kuna za tonu slatkog korijena.
U toj hrvatskoj tvornici šećera procjenjuju kako će tim potezom ispraviti nepravdu nanijetu proizvođačima prije dvije godine kada je poradi vlastite opstojnosti Sladorana bila prinuđena sniziti otkupnu cijenu repe na 240 kuna - što je rezultiralo nezadovoljstvom dobrog dijela proizvođača od kojih je određen broj i napustio proizvodnju slatkoga korijena.
"Želimo da nam se proizvođači ponovno vrate i da dobijemo i neke nove. Bilo je teško tada proizvođačima objasniti zašto to činimo, a morali smo. Nikako ne smijemo zaboraviti koji su teret tada ponijeli proizvođači i moramo im na tome biti zahvalni", kaže izvršni direktor Sirovinske službe Sladorane Ivo Rešić te podsjeća kako se 2017. godine ukidaju proizvođačke kvote te utrka na tržištu šećera u EU postaje potpuno otvorena, a tko ne bude dovoljno spreman, mogao bi lako ispasti iz nje.
"Povećanjem otkupne cijene želimo ponovno vratiti povjerenje i interes za šećernu repu kako bi bili što spremniji za 2017. godinu kada dolazi do gašenja kvotne proizvodnje. Uz to, ne treba zaboraviti kako proizvođačima sljeduje i minimalni poticaj od 290 eura po hektaru plus osnovni poticaj. Također, Sladorana nudi kompletno kreditiranje proizvodnje kao i plaćen utrovar, pročišćavanje, transport i otkup", nabraja mjere kojima u Sladorani namjeravaju vratiti proizvođače..
Rešić napominje kako je Sladorana pokrenula brojne projekte kako bi detektirala probleme koji joj stoje na putu ka ostvarivanju vrhunskih proizvođačkih rezultata. "Primijetili smo primjerice da na vađenju ostvarujemo gubtike od 20 pa i više posto. Gotovo 90 do 100% onoga što imamo još možemo nadograditi. Ako mi ostvarujemo višegodišnji prosjek od 50 tona po hektaru, a neki Belgijanac 90 i nešto tona, to ne treba gledati kao da on ima povećan prinos spram nas nego da mi imamo veće gubitke od njega", kaže te posebice izdvaja projekt 70 puta 17 koji za cilj ima dosezanje proizvodnje šećerne repe od 70 tona po hektaru uz digestiju 17%.
"To je ono što mi smatramo da možemo i što neki naši proizvođači već ostvaruju. Naravno da to nećemo ostvariti kod svih proizvođača, ali se kod većine možemo tome približiti. Bliska budućnost je jako bitna i nemamo vremena. Konkurencija na tržištu šećera je jako žestoka. Zadnjih nekoliko godina imamo velikih probema s digestijom zbog cerkospore koja je postala neobuzdana i kada bi dobili borbu s tom bolesti dobili bi i nekoliko postotaka veću digestiju, a tih nekoliko postotaka znače puno vreća šećera više", pojašnjava dadajući kako iz 100 kilograma repe Sladorana primjerice proizvede 12,5 kilograma šećera, dok istodobno naprednije europske zemlje proizvode 15-16 kilograma.
"U tih 100 kilograma repe imate razliku od nekoliko kilograma šećera i ako to pomnožite s velikim brojevima onda dođete do podataka koji vas tjeraju na dodatna ulaganja u stručno znanje", napominje Ivo Rešić podsjećajući kako je šećerna repa izuzetno dohodovna kultura koja ostvaruje iznimnu dobit, a uz to podiže i produktivnost svakog gospodarstva.
"Cilj nam je da imamo oko 800 do 900 stalnih proizvođača. Nadamo se da ćemo u tome i uspjeti", kaže taj mladi stručnjak ne propustivši kazati kako je Sladorana u potpunosti isplatila proizvođače za prošlu godinu, i to dva mjeseca prije roka.
Foto: nata_zhekova/bigstock.com
Povezana biljna vrsta
Sinonim: - | Engleski naziv: Sugar beet | Latinski naziv: Beta vulgaris var. saccharifera
Šećerna repa je industrijska biljka koja se uzgaja za proizvodnju šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njezinom zadebljanom korijenu. Iz šećerne repe se dobije 16%... Više [+]Tagovi
Autor
Zea mays
prije 8 godina
I najlošiji poklon kad se lijepo upakira izgleda prekrasno. Tako i ova navlakuša šećerana...ovo ćemo, ono ćemo...Kad dođe do realizacije onda nam pričate kako Mađari imaju digestiju!?...koliko Danska proizvede po hektaru!?...ispada da hrvatski seljak služi samo kao roblje sirovog kapitalizma. Ne pričate koliko zaradite na nama, naravno to je poslovna tajna. Kad vidite da ste u k...jednostrano raskinete ugovor ne računajući kako će ti proizvođači završiti. Kada u hrvatskoj bude čovjek, seljak ispred profita kao što je slučaj u Austriji onda možemo reći da će selo kao takvo opstati. Poznavajući prilike do toga neće doći tako skoro. Ako 25 godina nije bilo dovoljno da sazori svijest o važnosti sela u jednoj državi, onda se može govoriti o totalnoj nezainteresriranosti političkog gospodarstva . Razuvjerite me Vi silni analitičari i demagozi. Ne može nas spasiti ni R. Vukovac ni Kuterovac niti bilo koji ministar poljoprivrede a bogami ni reforme. Psi laju, karavane prolaze!