Pretraga tekstova
Nakon višemjesečnog rasta koji je počeo još u studenom 2018. godine, izvozne cijene ruske pšenice zabilježile su pad. Ukrajinski poljoprivredni proizvodi osvojili 85 novih tržišta. S druge strane, Kazahstan je polako počeo povećavati izvoz pšenice.
Cijene ruske pšenice su po prvi put zabilježile pad, još od studenog 2018. godine, jer je ruska pšenica postala nekonkurentna na međunarodnom tržištu. Cijene ruske pšenice zatvorile su prošli tjedan padom od 4 do 6 dolara po metričkoj toni. Kako prenosi UkrAgroConsult, trgovci su bili primorani smanjiti cijene da bi nekako parirali drugim izvoznicima. Prema pojedinim podacima izvoz žitarica i proizvoda od žitarica je do 12. veljače 2019. iznosio 38,2 milijuna tona. To je za 1% više nego prije godinu dana. Od te količine je najviše izvezeno pšenice i to 28,2 megatona, što je za 8% više nego lani.
Ukrajinski poljoprivrednici su u 2018. godini značajno proširili izvoz poljoprivrednih proizvoda, ušavši na 85 novih tržišta. Kako je izvijestila Državna služba za sigurnost hrane i zaštitu potrošača (SSUFSCP), zbog visokog obima trgovine u posljednjih deset godina ukrajinski izvoz je uspio ostvariti napredak u izvozu proizvoda životinjskog porijekla za određeni broj robnih artikala. I prošle godine je došlo do širenja izvoza i povećanja broja poduzeća ovlaštenih za izvoz prehrambenih proizvoda životinjskog porijekla, naglasio je šef SSUFSCP Vladimir Lapa.
Prošle godine, Ukrajina je ušla na tržišta sljedećih zemalja: Srbije (s jajima i proizvodima od jaja); Albanije (s mesom peradi); Gane (s mesom peradi); Sjeverne Makedonije (s mliječnim proizvodima i hranom za životinje); Maroka (s mesom peradi i proizvodima od jaja); Ujedinjenih Arapskih Emirata (sa živim ovcama i kozama, pilićima, kokošima, kao i s jajima); Tadžikistana (s mesom i mliječnim proizvodima, ribom, ribljim proizvodima, sirovinama životinjskog porijekla i hranom biljnog porijekla); Tunisa (s mesom peradi); Turske (sa svježim i smrznutim goveđim mesom u polutkama); Crne Gore (s jajima i proizvodi od jaja), kao i na tržište još 75 drugih zemalja.
Treba reći i to da 306 ukrajinskih tvrtki ima pravo na izvoz u zemlje Europske unije, uključujući 126 proizvođača prehrambenih proizvoda (meso peradi, riba, med, jaja, mliječni proizvodi). U 2018. godini je odobreno 20 međunarodnih izvoznih certifikata i 24 uvozna certifikata za životinje i životinjske proizvode. Širenje ukrajinskih izvoznih zaliha obuhvatilo je 21 zemlju u kojoj se proizvodi i prerađuje meso peradi.
Kazahstan planira ove godine izvesti devet milijuna tona žitarica i brašna, kao i povećati izvoz pšenice u Kinu na milijun tona u 2020. godini. Ta zemlja je u Kinu izvezla 2017. godine 307 tisuća tona pšenice, a lani je taj izvoz dostigao 560 tisuća tona. U međuvremenu Gruzija je također pokazala zanimanje za uvoz pšenice iz Kazahstana. Predsjednik Udruženja uvoznika žitarica u Gruziji, Levan Silagava, istaknuo je da ta zemlja trenutno pregovara o načinima povećanja izvoza pšenice. Osim u Kinu i Gruziju Kazahstan je povećao izvoz pšenice i u Afganistan, Iran, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan. Na kraju treba napomenuti da su Afganistan i Uzbekistan glavne izvozne destinacije u regiji uzimajući 50% obujma kazahstanskog izvoza pšenice.
Izvori
Tagovi
Žitarice Cijene kukuruza Cijene pšenice Brašno Rusija Ukrajina Meso Perad Kazahstan Kina
Autor
Više [+]
Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Osobito je zainteresiran za teme i zbivanja u agraru, a zamjenik je urednika na Agroklubu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i u... Više [+]
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i usra... ali očito da ja nisam.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić To sam trebao inače spojiti sa ovom velikom parcelom koja je 4,67 h ali je problem neznam gdje beton što su pronašli plin, nemogu ga Više [+] nikako napipati gdje je da nepotrgam plug. A i ovo što preorao tu su bile nekada kažu dvije kuče ali sa plugom sam našao i treču i sada me u jesen čeka dobar posao, vađenje temelja iz zemlje ali je bio i bunar tu negdje po saznanju drugih ljudi pokriven je sa daskama.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Žao mi je samo što nisam ubacio nešto KWS sjemena. Več sam išao na ossk Drava. I sada več mogu zaključiti gdje i što za iduču godinu Više [+] spajati ( mješati ) na parcele ali dvije različite sorte to radim zbog oplodnje. Prije ako sam išao samo sa jednim hibridom oplodnja nije bila dobra pa nije bilo ni prinosa.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama
Damir Senjan
prije 4 tjedna
Vedran Stapić Izgleda sav super kakva je sušna godina. To je OSSK hibrid jedino što kod nas pri vrhu Bilogore uspjeva i u sušama. Da nije suša bilo Više [+] bi fenomenalno. Problem što ubrzano niče Koštan sada u ovoj suši. Ovdje sam utrpao Tomasov, Filingran, Drava, nešto sitno staroga sjemena 596. Na ostale parcele isto mješam ali tamo sam išao sa dvije različite grupe u jednome redu Filigran nešto više nego Tomasov. Sve što je Ossk kod mene nema problema. Bc idt več su daleko slabiji. Zato ja to i zovem svaštara jer moraš isprobati da naučiš koje sorte su za tvoj kraj, nije sve isto što zasijati ili zasaditi.
Vedran Stapić
prije 4 tjedna
Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji