• Žetva
  • 18.07.2011.

Cijena pšenice i dalje se kroji izvan zakona tržišta

Problem je što je Hrvatska premalo tržište da bi određivala otkupnu cijenu pšenice na globalnoj razini, koja se uoči same žetve na robnim burzama kretala od 1,30 do 1,70 kuna po kilogramu

  • 1.326
  • 66
  • 0

Budu li ratari uporno tražili veću otkupnu cijenu pšenice, kako to ovih dana najavljuju, Vladu čeka još jedno vruće ljeto pregovaranja sa seljacima, kojima na ruku ide i veća otkupna cijena pšenice u regiji.

Petar Čobanković, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, kaže da će ovo biti dobra godina za poljoprivredu i seljaci će zaraditi na pšenici, jer će otkupna cijena sigurno biti veća od prošlogodišnje 1,20 kuna po kilogramu.

Ministarstvo poljoprivrede, kaže, nije mjesto ni institucija koja će odrediti otkupnu cijenu pšenice niti će diktirati uvjete i cijenu otkupa nego je tržište to koje regulira cijenu. Dakle, nema mjesta ni zahtjevima za to da otkupna cijena pšenice ove godine bude 50 posto (1,80 kuna) veća nego lani (1,20 kuna), jer ni jedan ulazni trošak, bilo da je riječ o repromaterijalu ili cijeni plavoga dizela, nije toliko porastao u godinu dana.

Problem je i što je Hrvatska premalo tržište da bi određivala otkupnu cijenu pšenice na globalnoj razini, koja se uoči žetve na robnim burzama kretala od 1,30 do 1,70 kuna po kilogramu.

Ministar drži kako je vrijeme da se u Hrvatskoj počne koristiti model skladišnice, nakon dvije godine od donošenja Zakona o skladišnici, koji je sada poduprt i jamstvenim fondom te podzakonskim aktima. Drugim riječima, stvorene su pretpostavke da seljaci smjeste pšenicu u sedam licenciranih silosa, za to dobiju skladišnicu s kojom u banci mogu tražiti kredite čekajući povoljniji trenutak za prodaju. Država bi bila odgovorna za 75.000 tona pšenice u licenciranim skladištima pa ne postoji mogućnost da »miševi« opet raznesu seljačku pšenicu.

No, seljaci moraju sami, uz akontaciju od kune, preuzeti određeni rizik što se tiče čekanja bolje cijene koju im nitko ne može jamčiti. Primjerice, lani su prodavali pšenicu u jeku žetve po 1,20 kuna, a ona je u ožujku ove godine na tržištu bila za kunu skuplja.

S druge strane, domaći su se otkupljivači, koji sad pušu i na hladno, već jednom opekli, jer su prije nekoliko godina platili pšenicu više od kune, 1,10 kuna, a prodavali je na zimu po 80 lipa. Rezultat je bio minus od gotovo 300 milijuna kuna.

Čobanković ističe da se seljaci mogu opredijeliti hoćete li pšenicu prodati odmah ili je predati u silos, uzeti skladišnicu i čekati najbolji trenutak kada će je prodati. Uvjeren je i da će ovogodišnja otkupna cijena biti viša nego lani, jer su neki otkupljivači, kao Čakovečki mlinovi, već ponudili veću otkupnu cijenu od 1,25 kuna po kilogramu.

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Darko Grivičić drži da je važno što svi podržavaju model skladišnice te kako će na internetskim stranicama Komore biti objavljeni svi licencirani silosi da bi poljoprivrednici dobili informaciju o tome gdje da predaju pšenicu.

Sad se svi uzdaju u sastanak s poslovnim bankama, jer traženje HPK da se u otkup pšenice uključi HBOR s kamatom od tri posto nije izgledno.

Uz to, pojedine seljačke udruge sumnjaju da otkupljivači ne izlaze s otkupnom cijenom, nego da dogovorno čekaju kako bi seljaci izgubili volju i prodali pšenicu po što nižoj cijeni.

Inače, otkupna cijena pšenice u Srbiji se kreće oko 1,30 kuna, a u Sloveniji od 1,40 do 1,60.

U Hrvatskoj je lani pšenicom zasijano 130.000 hektara te se može očekivati urod između 650.000 i 700.000 tona, dok su domaće potrebe 550.000 tona pšenice na godinu. No, predstavnici poljoprivrednih proizvođača smatraju da ti podaci nisu posve točni i da je riječ o manje zasijanih površina.

Ipak, trenutačna kretanja na burzama i izvanredni prinosi u Rusiji i Ukrajini, čemu u prilog govori i ukinuti embargo na izvoz iz tih zemalja, pokazuju da će ovogodišnja žetva pšenice biti dobra, bolja od očekivane, a takva će biti i kod nas.

Mato Mlinarić, NHS-ov predsjednik, tvrdi da unatoč zakonima svjetskog tržišta hrvatski seljaci zaslužuju više, u čemu bi im i Vlada trebala pomoći. No, očito je da će se cijena najvažnije krušarice i ove godine u Hrvatskoj krojiti izvan zakona tržišta koje ne funkcionira na odnosu ponude i potražnje. Sa završetkom žetve svjetski analitičari očekuju daljnji pad cijene pšenice uzrokovan pritiskom jačeg dolara, stanjem u Grčkoj i brigom o globalnom rastu, dobrom žetvom te padom zainteresiranosti burzovnih mešetara zbog još dobrih zaliha u svijetu.

Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, kaže da su maštanja o 2,40 kuna za kilogram u najmanju ruku teško ostvariva, jer je lani otkupna cijena bila 1,20 kuna, a preklani tek kunu, pa i 90 lipa po kilogramu.

Unatoč prvim procjenama, žetva će i u Hrvatskoj biti uspješna što znači da će pšenica, budu li se poštovale cijene na burzama u okružju, stajati najviše 1,50 kuna po kilogramu.

Uzme li se u obzir prosječni urod od, na primjer, pet tona po hektaru i otkupna cijena od 1,50 kuna za kilogram, prihod po hektaru iznosi oko 7500 kuna. S poticajima od 2200 kuna po hektaru to je oko 10.000 kuna, što znači da bi s troškom proizvodnje oko 5000 kuna seljaci, prema nekima, mogli dobro zaraditi.

Međutim, Grivičić smatra da je seljak na gubitku dok se ne urede pitanja farmerskog sjemena i skladišnice čime bi se riješilo oko 85 posto problema vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju.

Dotad nikakvi seljački zahtjevi nisu nerealni, pa ni 2,40 kuna za kilogram, jer će sadašnja cijena, za koju smatra da je 1,60 kuna, do kraja godine narasti na najmanje 2,20 kuna, tvrdi. Budući da je žetva već završena, u mlinarsko-pekarskoj industriji još nitko ne želi nagađati koliko će pšenica stajati. Na to ih i podsjeća i 2008. godina s visokih 1,50 kuna za kilogram, da bi zbog drastičnog pada cijena brašno u 2009. prodavali po 1,40 kuna ili čak po kunu, što je mlinarsko-pekarsku industriju 2009. stajalo 237 milijuna kuna gubitaka od čega se nisu oporavili ni 2010.

Nije poznato kolike su zalihe pšenice iz prošle godine, no s dobrom ovogodišnjom žetvom - čak ni s 50.000 hektara manje zasijanih površina - pšenice neće nedostajati niti će biti drastičnih oscilacija i nestabilnosti u njezinoj cijeni koja je od sredine lipnja u blagom padu.

Nagađati o tome kolika će ona biti na kraju, sada je u najmanju ruku neozbiljno i neodgovorno. Treba prvo požeti pšenicu i pospremiti je u silose, a tržište će učiniti svoje, kažu u Ministarstvu. Dragutin Dukić, predsjednik Koordinacije poljoprivrednih proizvođača, kaže kako se nitko ne treba bojati da će seljaci zaraditi na pšenici, koja je većini ratara prvi veći novac u godini. On kaže da su seljaci do zadnjeg spremni braniti otkupnu cijenu od 1,60 kuna po kilogramu, jer bi u slučaju manje cijene mali proizvođači koji imaju manje prinose (četiri tone po hektaru) mogli završiti u gubitku, a farme u stečaju. Nitko se ne pita, kaže Dukić, zašto kruh od 700 dekagrama stoji sedam pa i 12 kuna, a svi se pitaju ako seljaci traže manje od dvije kune za pšenicu dok i najobičnija kifla stoji dvije kune.

Kalkulacija, pak, pokazuje kako je u slučaju otkupne cijene pšenice od jedne kune i cijena brašna jednu kunu. No, s rastom otkupne cijene pšenice brašno je lani stajalo 2,60 kuna, a od 1. kolovoza bi kod velikih proizvođača trebalo biti 2,40 kuna.

No, nakon još jedne žetve, jasno je da se prinosi pšenice od čak sedam tona po hektaru mogu dobiti jedno u istočnoj Slavoniji. U Podravini, gdje je duhan puno uspješniji, kao i u Požeštini, gdje nema ni certificiranih silosa, pšenicu treba sijati samo u krajnjoj nuždi.


Povezana biljna vrsta

Pšenica

Pšenica

Sinonim: Žito | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev te je njome zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični kruh... Pročitaj više »

Tagovi

Pšenica Žetva Cijena Otkup Tržište

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi