Bili smo na javnoj žetvi komparativnog pokusa 43 hibrida kukuruza - prinosi od 5,5 do 11 t/ha

Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek na svom je pokušalištu u Tenji održao već šestu javnu žetvu komparativnog pokusa hibrida kukuruza. 

Zastupljeno je bilo 43 hibrida iz Syngente, RWA, Poljoprivrednog instituta Osijek, KWS, Axereal, AgroChem Maks, Cerera Agro, Lidea i LG a cilj pokusa, kao i prethodnih godina, ocijeniti koji najbolje odgovaraju uzgojnim uvjetima istočne Slavonije.  

Svi su bili uzgajani pod jednakim agrotehničkim uvjetima. Predkultura je bila soja, osnovna gnojidba obavljena je 15. prosinca 2023. s 250 kg/ha NPK 0:20:30, dok je predsjetvena gnojidba provedena 27. ožujka 2024. s 200 kg/ha UREA. 

Najprikladniji hibridi za klimatske promjene

Sjetva je obavljena 23. travnja, a zaštita od korova izvršena je 14. svibnja korištenjem sredstava Nicogan 40 OD, Calaris 400 SC i Inex. Kultivacija s prihranom odrađena je 30. travnja s 300 kg/ha KAN-a.

Kako je istaknuo dekan FAZOS-a, prof. dr.sc. Krunoslav Zmaić, ovakvi istraživački napori imaju za cilj pružiti našim poljoprivrednim proizvođačima relevantne podatke koji će im omogućiti prilagodbu njihovih praksi i strategija.

"Kroz proteklih šest godina, naši rezultati su pokazali da su neki hibridi znatno učinkovitiji u prilagodbi na klimatske promjene u usporedbi s drugima. Očekujemo da će rezultati na našem pokušalištu za inovacije i tehnologije pokazati prinos između 7 i 10 tona po hektaru, a time i ukazati koji su najprikladniji za buduće klimatske izazove“, dodao je Zmaić. 

Tom prigodom istaknuto je da je kukuruz izuzetno važan u našem plodoredu i neizostavno vezan uz našu stočarsku proizvodnju. Nažalost, stočarska proizvodnja bilježi kontinuirani pad unutar ukupne poljoprivredne proizvodnje, što dodatno naglašava značaj ove kulture.

"Cilj pokusa je pokazati poljoprivrednicima koji su hibridi najprilagođeniji, posebno u godini koja je bila ekstremna, kao ova. Mislim kako će im ovi rezultati biti jako korisni", rekao je i prof.dr.sc. Tomislav Vinković, prodekan za razvoj pokušališta i transfer tehnologija na FAZOS-u.

Kako je objasnio, svaki hibrid zauzima određenu površinu od otprilike 600 kvadratnih metara. Nakon vršidbe slijedi vaganje i određuje se vlaga u samome zrnu. Zatim se naravno preračunava na zadanu vlagu, najčešće 12 ili 14 posto. 

Prvih pet po prinosu

Na pokušalištu kod Tenje korišteni su sljedeći hibridi: Citadel, KWS Adonisio, DM 3303, OS 3522, KWS Hypolito, Gloriet, LID 4040, MAS 3313, MAS 333.T, OS 3397, SY Artos, Coconut, LID 4111 C, MAS 43.P, Inclusiv, KWS Forturio, Azumaya, Decorum, Device, LG 31.415, SY Fabio, KWS Inteligens, MAS 4322 DM, NS 4006, Kulak, KWS Donjuan, LG 30.500, LG 31.455, MAS 48.L, MAS 524.A, NS 3023, SY Carioca, Persic, KWS Giro, SY Mileston, Semper, DM 5312, Filigran, Informatika, MAS 582.D, LG 31.545, Andromeda i Itaka.

Rezultati vaganja i mjerenja vlage, pokazali su različite rezultate. Neki hibridi imali su prinos od samo 5.571 kg po hektaru, prosjek većine je oko 9 tona, dok je najuspješniji imao 11.070 kg. Postotak vlage u kukuruzu kretao se između 13,8 do 15,3 posto. 

Prvih pet hibrida po prinosu:

Rezultate prinosa svih hibrida pogledajte u tablici u galeriji.

Manifestacija je organizirana u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede Republike Hrvatske, a okupila je poljoprivrednike i stručnjake iz Osječko-baranjske županije.