Zašto je Viktor Schauberger inzistirao na obradi zemlje bakrenim alatima?
Viktor Schauberger bio je čovjek prirode koji je od prirode za razliku od današnjih ljudi, učio. Moto mu je bio kapieren und kopieren ili jednostavno rečeno, shvati i kopiraj prirodu.
Schauberger nam je u nasljedstvo ostavio sveobuhvatan i holistički pristup razumijevanju prirode. Osmislio je ekološki prihvatljivu tehnologiju i uređaje koji stvaraju implozivnu energiju kako bi oslobodio čovječanstvo robovanja destruktivnim izvorima energije. Premda je šumarska tradicija u njegovoj obitelji dosezala preko 400 godina, njegov ju je otac kanio prekinuti.
Neuspješno, jer se nakon Prvog svjetskog rata Viktor kući vratio ranjen i nastavio obiteljski posao, što mu je i bila želja. U šumi je stekao prve spoznaje o kretanju i energiji vode. Noću je, vrebajući krivolovce na pastrve, došao do spoznaje kako voda u rijeci ima veću snagu noću nego danju i kako je tok najjači za punog Mjeseca. Zvali su ga i čarobnjakom vode.
Svojim je pažljivim promatranjem otkrio i da upotrebom željeznog pluga dolazi do oslobađanja topline zbog čega se omekšava njegov vanjski sloj. To je uzrokovalo padanje željezne prašine na tlo. Te željezne čestice bi se ubrzo pretvarale u hrđu koja uzrokuje električno pražnjenje između vlažnog tla i atmosfere čime se isušuje zemlja i tako smanjuje njezin potencijal.
Znajući da tlo bogato bakrom dobro zadržava zemljanu vlagu, Schauberger je odlučio izvesti pokus u kojem će obogatiti tlo tim elementom. To je učinio tako da je željezni plug prelio bakrom. Pokus koji je izveden takvim plugom bio je više nego zadovoljavajući. Kulture koje su bile zasađene na mjestu oranja bakrenim plugom davale su od osam do 10x veće prinose bez korištenja umjetnih gnojiva od klasičnog obrađivanja čeličnim plugom i uz tretiranje umjetnim gnojivima.
Urod na jednoj farmi blizu Salzburga se povećao za 50%. Vremenom su takvi pokusi pokazali i dodatne velike prednosti. Razlika je postala još vidljivija kada se brzina oranja povećala jer je trenje između tla i odgovarajućeg dijela pluga bilo veće.
Ovaj efekt veće brzine uzrokovao je sporo raspadanje bakrenog pokrova, a minijaturne bakrene čestice koje se odlažu u tlo proizvode katalitički efekt koji omogućuje bolje zadržavanje vode u tlu i dodatno povećava kvalitetu oranja. Do ovih saznanja došlo se korištenjem plugova koji su u potpunosti prekriveni ili su u cijelosti napravljeni od bakra. Odlaganje bakrenih čestica pod zemljom ne kvari magnetsku permeabilnost tla, kao što to čine metal ili čelik.
Bilje koje je uzgajano na zemlji oranoj i drljanoj bakrenim plugom pokazalo se otpornijim na štetnike i imalo je manje potrebe za prihranu dušikom. Kasnije je, nakon što je prostudirao pokrete krtice, dizajnirao plug s centripetalnim kretanjem. Tlo takvom plugu nije pružalo gotovo nikakav otpor pa su izostali pritisak, trenje i zagrijavanje koji vode gubitku vlage u tlu. Masovnoj proizvodnji takvih plugova ispriječila se industrijska proizvodnja umjetnih gnojiva.
No, kako gradnja cijelog pluga od bakra ima svoje nedostatke, bilo bi najpraktičnije prekriti dijelove pluga slojem bakra. Zašto cijela tehnologija nije zaživjela još prije 60 godina? Njemački i austrijski farmeri su tvrdili da će biti previše hrane te će propasti. Nemalu ulogu tu je imala cijela industrija umjetnih gnojiva sa njima povezanim dobavljačima sirovina koji bi nestali takvom proizvodnjom.
Danas se bakreni alati za obradu zemlje koriste u permakulturi diljem svijeta, a možete ih pronaći samo ako dovoljno duboko kopate.
Foto: Samphire/bigstockphoto.com
Tagovi
Autorica
Vladimir Magoč
prije 7 godina
Di mogu nabaviti taki plug htio bi probati
đorđe patković
prije 8 godina
10 puta povećani prinosi ---- to su bajke , da se radi o 10% svi bi na taj način radili
pagora23
prije 8 godina
Možda mala poveznica s drugim genijem Teslom je Amerika koja je i jednog i drugog iskoristila uzela sve zapise (Teslini su navodno izgorili u požaru) Schauberger je po povratku u Austriju rekao "sve su mi uzeli"a da čovječanstvo od toga nije imalo ni približno koliko je moralo i moglo.