Agrotehnika proizvodnje lucerne - kako iskoristiti velike mogućnosti krmne kulture

Lucerna ja najvrjednija i najstarija višegodišnja krmna kultura s prosječnim prinosom od 50 t/ha zelene mase. Odlikuje se velikom energijom porasta, tako da se u povoljnim klimatskim uvjetima može kositi od četiri do šest puta, a u uvjetima navodnjavanja od sedam do osam puta godišnje. Uz visoke prinose i druge karakteristike prednost lucerne je u izraženoj otpornosti na sušu kao i u višegodišnjem iskorištavanju 4 – 5 godina. Vrlo je kvalitetno krmivo za preživače, mliječne krave, konje i za starije kategorije svinja.

Da bi se iskoristile tako velike mogućnosti lucerne, agrotehničkim mjerama tijekom proizvodnje mora se posvetiti puna pozornost. Uzimajući u obzir sve navedeno razumljivo je da mnogi poljoprivrednici imaju veliku potrebu za sjetvom lucerne kako bi osigurali dovoljno kvalitetne hrane za svoju stoku.

Izbor tla

Tlo za lucernu treba biti duboko, rahlo i plodno s povoljnim vodno-zračnim odnosom. Lucerni najviše odgovaraju glinasto-pjeskovita tla tipa černozema, degradiranog černozema ili smeđa tla. Ilovasti pijesci i pjeskovita tla nisu pogodni za lucernu iako je ona najbolje prilagođena leguminoza za takva tla. Nepogodna tla za razvoj lucerne su vlažna i plitka tla koja zadržavaju površinsku vodu ili je pak razina podzemnih voda visoka. Ona se može uzgajati i na slabo kiselim tlima (pH iznad 6,2), kao i na alkalnim tlima (pH ispod 7,5). Lucerna se ne može uzgajati na kiselim (pH ispod 5,2) i jako alkalnim tlima.

Plodored

Plodored je vrlo bitan kod uzgoja lucerne jer ona ne podnosi monokulturu i sjetvu iza ostalih višegodišnjih leguminoza, već je treba sijati u proširenom plodoredu. Kao višegodišnja kultura, uz intenzivnu obradu i gnojidbu, lucerna podnosi ponovljenu sjetvu na isto tlo onoliko godina, koliko je na tom mjestu prethodno bila korištena.

Najpovoljniji predusjevi za lucernu su jednogodišnje leguminoze i okopavine gnojene stajskim gnojem. Kukuruz kao predusjev je dobar ako se radi o proljetnoj sjetvi i ako zaštita od korova nije obavljena herbicidima s rezidualnim djelovanjem na lucernu. Za kasno ljetnu sjetvu, najčešći predusjev su žitarice. Njihova ranija žetva omogućava pravodobnu obradu i pripremu tla za sjetvu.

Lucerna je vrlo dobra predkultura za većinu ratarskih kultura. Pogodna je za okopavine koje učinkovito iskorištavaju veliku količinu organske mase i dušika koje lucerna ostavlja nakon preoravanja.

Osnovna obrada tla

Osnovna obrada tla za lucernu se može obaviti na različite načine, što ovisi o predkulturi i roku sjetve (jesen ili proljeće). Tlo za lucernu treba podrivati na dubinu od 40-45 cm zbog njenog dubokog korijenovog sustava. Nakon podrivanja treba se obaviti oranje na dubinu od 20-25 cm ovisno o tipu tla. Ako vremenske prilike i predkulture dozvoljavaju, oranje treba obaviti tri tjedna prije sjetve, kako bi se drljačom u dva navrata uništili korovi.

Postoje i drugi načini osnovne obrade tla. Kada je predusjev žitarica, onda za proljetnu sjetvu postoje varijante obrade: plitko oranje ili tanjuranje na 10-12 cm, duboko oranje i/ili podrivanje te plitko oranje. U jesen i proljeće završava površinska priprema tla za sjetvu. Kod ovog oblika postoji mogućnost plitkog oranja 15-20 cm između prašenja i dubokog oranja, kada se zaorava stajski gnoj.

Kad se lucerna sije u kasno ljeto, obično je predusjev žitarica, a sustav obrade je kao za sjetvu ozimina. Najprije se izvodi plitko oranje ili tanjuranje na 10-12 cm u sedmom mjesecu, a potom u osmom mjesecu oranje na 35-40 cm ili kombinacija podrivanja i oranja te površinska priprema tla. Oranje treba izvršiti najmanje 10-14 dana prije sjetve kako bi se tlo do sjetve slegnulo. Nakon oranja brazdu treba odmah zatvoriti i izvesti predsjetvenu pripremu tla.

Kad se lucerna sije nakon okopavina, provodi se duboko oranje u jesen ili podrivanje s plitkom obradom, a u proljeće završna površinska obrada. Prije dubokog oranja postoji mogućnost tanjuranja, usitnjavanje žetvenih ostataka. Plitko se oranje ili prašenje strništa obavlja ljeti, po mogućnosti odmah nakon žetve, na dubinu od 8-12 cm.

Gnojidba

Kod određivanja potrebe za hranjivima potrebno je voditi računa o plodnosti tla, planiranom urodu, predkulturi, žetvenim ostatcima, analizi tla i prethodnim gnojidbama. Lucerna prinosom od 10 t/ha sijena godišnje iznese približno 300 kg/ha dušika (N), 85 kg/ha fosfora (P2O5) i 175 kg/ha kalija (K2O).

Preporučena gnojidba:

• 400 kg/ha N:P:K formulacije 7:20:30, zaorati,
• 300 kg/ha N:P:K formulacije 15:15:15, unijeti u tlo prilikom pripreme za sjetvu.

Pri zasnivanju lucerišta, ovisno o plodnosti tla, trebalo bi dati oko 50 kg/ha N, oko 250–300 kg/ha P i 200–250 kg/ha K. Idućih godina uzgoja lucerne potrebno je u jesen nakon predzadnje košnje gnojiti sa 200–300 kg/ha kompleksnih gnojiva u kojima ima malo dušika, a više fosfora i kalija. Tada bi trebalo gnojiti sa oko 20 kg/ha dušika, oko 50–60 kg/ha fosfora i oko 80 kg/ha kalija. Prihrana lucerne dušičnim gnojivima u drugoj, trećoj, četvrtoj godini života ili nakon svakog otkosa, nije potrebna jer ona inicira rast travnih vrsta koje imaju plitak korijen.

Predsjetvena priprema tla

Predsjetvena priprema je vrlo važna mjera. Da bi postigli ujednačeno i uspješno nicanje lucerne bitno je dobro izravnati površinu tla te dovesti tlo u stanje sitno mrvičaste strukture. Površinski sloj tla mora biti potpuno slegnut, jer se samo u dobro poravnatom, slegnutom i strukturnom tlu može izvršiti kvalitetna sjetva na željenu dubinu i raspored sjemenki. Ukoliko se lucerna zasije u neslegnuto tlo, tada će sjeme "pasti“ duboko u tlo i izostat će klijanje. Da se to ne bi dogodilo preporuča se uporaba valjka nakon sjetve.

Takvu povoljnu strukturu u predsjetvenoj pripremi možemo postići korištenjem kombiniranog oruđa: sjetvospremača ili rotirajuće drljače. Lucerna se može sijati u jesen ili u proljeće. Kod jesenske sjetve, sjetvu treba obaviti dovoljno rano, u drugoj polovici kolovoza, da se mlade biljke što bolje razviju i zakorijene do zime. U proljetnoj sjetvi sije se krajem ožujka i početkom travnja da se biljke dovoljno razviju do ljeta, kad nastupaju sušno razdoblje i visoke temperature.

Sjetva lucerne se obavlja žitnim sijačicama na razmak od 12,5-15 cm, sije se od 12-18 kg/ha sjemena. Preporučena gustoća je 350-400 biljaka/m². Optimalna dubina sjetve na težim tlima je od 1-2 cm, a na lakšim 2-3 cm. Može se sijati u smjesama, ali ipak ju je najbolje sijati u čistoj kulturi.

Autor: Luka Jović, dipl. ing. agr., Ministarstvo poljoprivrede

Izvor: www.savjetodavna.hr