• Financiranje trgovačkih lanaca
  • 28.08.2015. 14:00

Zašto Svjetska banka kreditira trgovačke lance?

Svjetska banka opravdava financiranje trgovačkih lanaca razvojem ekonomije. Ipak, propadanjem lokalne opskrbe hranom domaćih proizvođača koji ne mogu konkurirati ovakvim megalomanskim projektima, nestaju određene kategorije poduzetništva u poljoprivredi.

  • 354
  • 58
  • 0

Nakon što se u istočnoeuropskim medijima pokrenula debata (izvorno sa medija Deutschewelle) o tome kakav je utjecaj velikih trgovačkih lanaca na ekonomiju i lokalnu prodaju domaćih proizvoda koji potječu sa malih i srednjih gospodarstava, nakon objave da je Lidl dobio kredit od Svjetske banke za podršku tamošnjoj poljoprivredi, Međunarodna financijska korporacija (IFC) skrenula je pažnju na pozitivne efekte koje širenja trgovinskih lanaca imaju na istočnoeuropske i uopće ekonomije u razvoju.

U autorskom tekstu Tomasza Telme koji prenosi Seebiz, direktora IFC-a za Istočnu Europu i centralnu Aziju, ističe se da je globalni trgovinski sektor u protekla dva desetljeća prošao kroz dramatičnu transformaciju.

Svjetska banka podržava trgovačke kompanije

"Polovinom 90.-ih godina, veliki trgovinski lanci počeli su se širiti preko granica i izgradili mreže na nekoliko novih tržišta. Danas su ti trgovci i veletrgovci ključne poveznice moderne ekonomije u kojoj ljudi kupuju hranu, odjeću i druge potrepštine po konkurentnim cijenama.

Zato mi u IFC-u (koji je dio Svjetske banke), kao i mnoge druge vodeće svjetske institucije za razvoj, podržavamo vodeće trgovinske kompanije u širenju preko državnih granica. Kao članica grupacije Svjetske banke, imamo dva cilja koja se djelomično preklapaju: da stanemo na kraj ekstremnom siromaštvu i povećamo opće blagostanje. Kao najveća globalna institucija za razvoj fokusirana na privatni sektor u zemljama u razvoju, vjerujemo da trgovinski sektor ima ključnu ulogu u postizanju tih ciljeva.

Otvaraju nova radna mjesta..

Dokazi za to su očigledni: ljudi iz tržišta u razvoju imali su velike koristi od ovog trenda. Nekoliko istraživanja pokazalo je da međunarodni trgovinski lanci otvaraju nova radna mjesta, snižavaju cijene hrane i drugih potrepština i podižu standard poslovanja. Ekspanzija suvremenih trgovinskih firmi pomogla je nezaposlenima, a naročito ženama, kao i potrošačima i lokalnim dobavljačima.

Suvremeni trgovinski lanci ulažu u tehnologije i procese koji im omogućavaju da snize cijenu po jedinici proizvoda uslijed obujma poslovanja i smanje troškove, što doprinosi tome da potrošači plaćaju manje. Oni potiču viši standard kvaliteta kod dobavljača i ulažu u sigurnost hrane i kontroliranje porijekla. IFC ulaže u proširenje poslovanja lokalnih i međunarodnih trgovaca na tržištima u razvoju jer konkurencija potrošačima donosi veću vrijednost.

..dok postojeća nestaju!

Ipak, mi priznajemo da postoje i izazovi u razvoju privatnog sektora i oni se nipošto ne odnose isključivo na trgovinski sektor. Na primjer, širenje modernih supermarketa dovodi do gubitka radnih mjesta u malim, tradicionalnim prodavaonicama. Za one među nama kojima je stalo do razvoja, pitanje uvijek mora glasiti - poboljšavamo li ili pogoršavamo život za većinu ekonomski ranjivih ljudi?

Međunarodna organizacija rada procjenjuje da u zemljama u razvoju najmanje 142 milijuna ljudi radi u trgovinskom sektoru. U prosjeku, zaposleni u trgovini čine između 10 i 15% zaposlenih ljudi u svakoj zemlji. U Poljskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj, većina zaposlenih u trgovini su žene koje prvi put imaju priliku da rade izvan svog domaćinstva. U tim zemljama je dokazano da trgovinski lanci stvaraju više radnih mjesta nego što ih zatvaraju - naročito kada se uzme u obzir zapošljavanje u cijelom distributivnom lancu.

Pozitivan ekonomski učinak

Ova vrijednost ogleda se u velikom broju potrošača koji, kada su im dostupni, biraju kupovinu u suvremenim trgovačkim centrima. Globalno, IFC je uložio 2,6 milijardi dolara u suvremene trgovinske kompanije, povećavši time izbor koji imaju potrošači u 30 zemalja. Nedavno, neki su postavili pitanje utjecaja koji te investicije imaju na razvoj u Istočnoj Europi. Ipak, dokazi pokazuju da razvoj trgovine u Istočnoj Europi i drugim regijama ukupno ima pozitivan ekonomski učinak.

U Bugarskoj se, na primjer, broj zaposlenih u trgovini između 2000. i 2010. godine povećao za 25%, što se poklopilo s usponom nekoliko međunarodnih trgovinskih lanaca. Suvremeni trgovci, uz to, ključni su izvor stranih investicija. U Poljskoj, na primjer, strane investicije čine oko 40% novca koji se ubrizgava u trgovinski sektor.

Više izbora i niže cijene?

Ekonomske studije također pokazuju da širenje vodećih trgovinskih kommpanija ima snažan utjecaj na potrošače, jer im daje više izbora i snižava cijene. Na primjer, jedno istraživanje je pokazalo da su u 2010. godini moderni trgovinski lanci u Poljskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj bili prvi izbor potrošača kada su u pitanju životne namirnice, mliječni proizvodi, meso, voće i povrće. Razlog tome su konkurentne cijene, veća raznovrsnost i viša kvaliteta.

Suvremeni trgovinski lanci takođe potiču razvoj lokalne industrije. Većina barem dio svojih proizvoda kupuje od lokalnih dobavljača, što je obostrano korisno i za lokalnu ekonomiju i za trgovce koji se štite od promjenjivog deviznog tečaja. Moderni trgovački lanci imaju i pisane ugovore s dobavljačima, što je na mnogim mjestima prekinulo tradiciju usmenih dogovora. Ugovori smanjuju rizik za dobavljače, znaju koliko će biti plaćeni i kada, a daju im i pravnu zaštitu ukoliko se dogovoreno ne poštuje.

Efektivna operativna procedura?

Zahvaljujući ovim zajedničkim projektima, dobavljači imaju pristup financiranju, tehnologiji i najboljim praksama na globalnoj razini, zahvaljujući čemu postaju efikasniji. Istraživanje Svjetske banke iz 2008. godine pokazalo je da u su u Rumunjskoj, po ulasku modernih trgovinskih firmi u zemlju, dobavljači postali produktivniji za 15%.

Nazočnost međunarodnih trgovinskih lanaca potiče i podizanje kvaliteta koji dobijaju potrošači. Svjetski trgovinski lanci podižu standarde zaštite životne sredine, kao i zdravstvene i sigurnosne stanarde, jer su zainteresirani za veće zdravlje, veću produktivnost i veću sigurnost svojih radnika, kao i za to da štede energente i vodu. U Ukrajini, IFC i Auchan su razvili savjetodavni program za obuku lokalnih dobavljača mesa kako bi oni ispunjavali međunarodne standarde sigurnosti i kvalitete hrane. Zahvaljujući tom programu, dobavljači su povećali svoju proizvodnu efikasnost za 20%, jer su poboljšali operativne procedure. Sada je u toku i program obuke za dobavljače iz pekarske industrije.

Primjeri zemljama u razvoju?

Uz to, brojne trgovinske tvrtke postavljaju nove standarde u efikasnijem korištenju resursa uvodeći nove prakse u svoje poslovanje i tako postaju hvalevrijedni primjeri u zemljama u razvoju. U tom cilju IFC nudi svojim klijentima iz trgovinskog sektora savete u okviru svoje zelene inicijative EDGE (Izvrsnost u dizajnu i većoj efikasnosti).

Vjerujemo da su debate poput ove o razvojnom utjecaju modernih trgovinskih lanaca veoma važne. Svaki dolar uložen u razvoj je dragocjen i IFC stalno nastoji povećati efikasnost kako bi dostigao svoj cilj ukidanja ekstremnog siromaštva i povećanja općeg blagostanja u zemljama u razvoju. Podrška velikim trgovinskim kompanijama pomaže nam da te ciljeve ostvarimo
." Kolika je zaista dobrobit ovakve politike? Propadanjem lokalne opskrbe hranom domaćih proizvođača koji ne mogu konkurirati ovakvim megalomanskim projektima, nestaju određene kategorije poduzetništva u poljoprivredi. Ukida li se time siromaštvo, pravo je pitanje?


Tagovi

Svjetska banka IFC Moderna ekonomija Kredit Trgovački lanci Tomasz telma Međunarodna financijska korporacija Istočna Europa Radna mjesta Tehnologija Konkurencija Dodana vrijednost Zaposleni Žene Privatni sektor Razvoj ekonomije Bugarska R


Autorica

Ivana Nađ

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Welcome to our next problem...