Vrijedna Ana oživjela je stari mlin

Mlin je u umjetničkom stvaralaštvu nekada bio čest motiv. Na razglednicama Nizozemske ili Grčke dominiraju mlinovi koje pokreće zrak - vjetrenjače koje su i simboli ovih država.

Mnogi slikari poput Mondriana pronašli su svoju inspiraciju u prizoru mlina osunčanog zrakama sunca. Tako su i zidove njihovog mlina ukrasili dva lokalna slikara amatera koji su slikari u maniri naive, a glavni motiv slike je mlin. Mlin je bio simbol blagostanja i zdravlja, a mlinari su bili osobito cijenjeni u društvu.

Ana je oživjela mlin kojeg je preuzela od pokojne majke

Anini su roditelji prije 30 godina došli u Drenje blizu Koprivnice te su imali mlin od kojega su napravili posao. Podravina je u to vrijeme bila bogata poljima i ljudi su dolazili do mlina u velikim kolonama s prikolicama. Vrijeme je prolazilo i došli su veći proizvođači te su zagušili manje.

"Ostao je još mali broj ljudi koji rade po starom principu i koji dolaze sa pšenicom i uzimaju brašno koje napravi mlin. Zbog novonastale situacije počeli smo se u mlinu orijentirati na pekaru iz koje je nastala pizzeria i restoran. Mlin koji je bio prepisan na mamu je ostao u pozadini, no s vremenom se dosta pekara počelo otvarati tako da pekara ni ostalo što su radili nije išlo, te sam odlučila poduzeti nešto s mlinom", govori nam vrijedna Ana koja je otvorila tvrtku još 2013. godine i preuzela na sebe mlin od svoje pokojne majke te ga je odlučila oživjeti. Uzima sirovine od okolnih proizvođača i prerađuje ih u brašno.

Na velikom mlinu preradom se dobije do 500 kg brašna

"Brašno uvijek ide svježe u prodaju. Uvijek ima problema kada se uzima žito te zbog toga treba imati oči širom otvorene te treba paziti na žiške i da žito nije užegnuto. Nismo tražili poticaje. Imamo mali mlin na kamen na kojemu bude do 100 kg brašna na sat, a na velikom mlinu se samo pšenica prerađuje i od 750 kg se preradom dobije i do 500 kg brašna", govori Ana.

Želi potaknuti ljude da doma peku kruh

Ljudi žele probati drugu vrstu brašna i želi potaknuti ljude da doma peku kruh, jer drugačije je kada se kruh radi doma i kada se kupi. Njihovo brašno je drugačije po tome što nema nikakvih dodataka ni aditiva. U ponudi od brašna ima: pirovo brašno, integralno brašno, kukuruzna krupica, ječmeno brašno i raženo brašno i pšenično brašno. Pšenica se nepotrebno tretira već u poljima, pa smatra da nema potrebe još neke dodatke stavljati u kruh.

"Ljudi su zadovoljni i prepoznali su kvalitetu naših proizvoda. Po brašno ljudi dolaze iz okolnih županija i nose ga čak i rodbini u inozemstvo. Još uvijek se pokušavamo probiti na tržištu." Ana piše i blog na koji stavlja recepte.

"Ljudi sve manje kuhaju doma, a brašno kupuju najviše oni koji se žele hraniti zdravo zbog svojih nekih zdravstvenih tegoba i do njih dolaze preko preporuke." U budućnosti će gledati da poveća proizvodnju i želi dodati još neka brašna u svoju ponudu, poput prosenog i rižinog brašna.