"Godišnje proizvedem oko 300 kulenova i najvećim dijelom ih prodam na kućnom pragu kupcima koji redovito kupuju moje prerađevine, posebice kulen, kulenovu seku, slaninu i čvarke", kaže Samson Andabaka.
Već dvadeset godina Samson Andabaka iz Otoka bavi se uzgojem autohtone crne slavonske svinje. Prvo je učio od oca Zdravka koji je prije 16 godina pokrenuo Kulenijadu u Otoku na kojoj su se natjecali kuleni napravljeni isključivo od mesa crne slavonske svinje, a inicirao je i osnivanje Udruge uzgajivača crne slavonske svinje koja je zaslužna što je ova pasmina svinja spašena od izumiranja.
Stručnjaci se slažu kako je meso crne svinje po svojim odlikama idealno za kulen, kulenovu seku i kobasicu jer samo po sebi ima odlično izbalansiran odnos mesa i masnoće pa nije potrebno dodavati masnoću, nema u sebi vode, meso je crvene boje i izuzetno je mekano.
Nakon očeve smrti Samson vodi imanje i nekada je imao i po 300-400 svinja, ali je broj smanjio na 150, da bi danas imao 130, od čega je 30 do 40 u tovu jer to je, kako kaže, dovoljno da bi namirio svoje tržište.
"Imam crne slavonske svinje u poluintenzivnom tovu što znači da su na otvorenom, u blatu i kaljuži što je njihov prirodni okoliš, a osim onoga što pronađu sami, dodatno ih hranim kukuruzom. Godišnje proizvedem oko 300 kulenova i najvećim dijelom ih prodam "na kućnom pragu" kupcima koji redovito kupuju moje prerađevine, posebice kulen, kulenovu seku, slaninu i čvarke. Nešto se proda i na sajmovima, ali ni oni više nisu kao što su bili, ljudi imaju manje novca pa se slabije prodaje, ali sudjelujem na sajmovima kako bih vidio što drugi rade i usporedio svoj rad s drugima", kaže Samson Andabaka dodajući kako redovito sudjeluje na kulenijadama i, prvo s ocem, poslije i sam, osvajao šampionske titule na Otočkoj kulenijadi.
Andabaka se žali kako uzgajivači crne slavonske svinje od države imaju slabe pomoći iako su zaslužni što ova tradicionalna pasmina nije izumrla. Drži kako bi, kao u nekim susjednim državama, uzgajivači autohtonih pasmina trebali biti poticani od države, ali sadašnji poticaj nije dovoljan.
"Za krmaču crne svinje država isplaćuje poticaj, kako oni to zovu, po uvjetnom grlu, 100 eura, ali to nije dovoljno pa zato naš kulen nekom bude skup. Ne smijemo zaboraviti da je crna svinja zrela tek nakon tri ili četiri godine hranjenja jer ona sporo napreduje upravo zbog prirodnog načina prehrane. Nije isto hraniti svinju godinu ili četiri godine, troškovi su veći, a to se osjeti u konačnoj cijeni kulena, slanine ili kobasice. Napreduje sporije, ali je meso puno kvalitetnije od drugih pasmina", pojašnjava Andabaka, dodajući kako bi mogao i povećati proizvodnju ako bude prilika za proširenje kapaciteta putem fondova EU.
Foto: Samson Andabaka
Tagovi
Autor
