• Damping
  • 16.10.2020. 09:50
  • Grad Zagreb, Zagreb

Uvoze krumpir po 6 centi za kilogram, domaće vraćaju, a imamo 40.000 tona viška?

Rumunjska koja je nakon pristupanja Uniji imala sličan problem s viškom uvozne robe, riješila ga je izmjenom niza zakona kako ne bi postala veliko europsko smetlište za njihove tržišne viškove. Što mi čekamo, upitali su iz HPK.

Foto: Depositphots/maxsol7
  • 2.765
  • 181
  • 0

Hrvatskog povrća ima na trgovačkim policama, ali zbog prepolovljenih otkupnih cijena, kao što je ona za krumpir sa 1,50 kuna po kilogramu pala na svega 75 lipa, prozvođači razmišljaju odustati od njegove neisplative proizvodnje, kazao je jučer Vjekoslav Budanec, predsjednik Odbora za povrće i krumpir Hrvatske poljoprivredne komore na konferenciji za novinare u sjedištu komore u Zagrebu, a povodom Svjetskog dana hrane, koji se obilježava 16. listopada.  

Dodao je da je domaća proizvodnja nedostatna u svim povrtlarskim kulturama, ali da neuređeno domaće tržište, posebno što se tiče sljedivosti robe odnosno njezine bolje kontrole na tržištu, demotivira naše proizvođače. "Puno je tu nelogičnosti, kao što je golemi uvoz povrća, ali i voća iz trećih zemalja u jeku domaće proizvodnje, gdje su dopuštena zaštitna sredstva, koja su zabranjena u EU zemljama", upozorava Budanec.  

Uvoze krumpir, a našim proizvođačima vraćaju robu?  

Kako se čulo, 80 do 90 posto proizvoda, a najčešće je riječ o hrani, bilo mesu ili prerađevinama, koji se učestalo povlače sa domaćeg tržišta je - iz uvoza. Radi se o dvije uvozne tvrtke, kojima se to učestalo događa. "Stoga pozivamo hrvatske institucije da u Zakon o nepoštenim trgovačkim praksama, koji nije zaživio u praksi, ubace odredbu kojom će se kontrolirati dolazli li na tržište roba iz robnih zaliha drugih država, koje su uglavnom lošije kvalitete, stare i sumnjive zdravstvene ispravnosti", kazao je Budanec.  

Damir Mesarić, potpredsjednik HPK-a Odbora za povrćarstvo i  krumpir, kazao je da Hrvatska ove godine, uslijed korona krize i smanjene turističke potrošnje, ima dovoljno krumpira za svoje potrebe, odnosno njegov tržišni višak od 40.000 tona. No, problem je njegova otkupna cijena, koja je pala s dogovorene 1,50 kuna, iako je proizvođačka cijena od 1,2 0 do 1,30 kuna. "Dodatni  problem je što proizvođačima trgovački centri, koji uvoze krumpir po šest eurocenti, sad vraćaju domaću robu", kaže on. 

HPK: Prijavite trgovačke lance koji na police stavljaju jeftinu i robu lošije kvalitete iz uvoza

U HPK ističu da ima i krivog deklariranja robe, odnosno predeklariranja robe, a sve je lijepo počelo, još proljetos na početku korona krize, kad su se i hrvatski potrošači osvijestili i počeli konačno okretati domaćim proizvodima, da bi poslije sve otišlo 'krivim smjerom'. "Naime, trgovci su, bez veće i učinkovitije kotrole, bilo da se radi o carinskoj i poreznoj upravi do Državnog inspektorata i Agencije za poljoprivredu i hranu iz Osijeka, koja ima potrebite resurse, ali ih slabo koristi, shvatili da mogu raditi gotovo što god hoće na domaćem tržištu", čulo se jučer na konferenciji.  

Nema teletine po akcijskoj cijeni od 30 kuna  

Primjerice, podsjetili su, Rumunjska koja je imala sličan problem s viškom EU robe nakon pristupanja Uniji, riješila ga je izmjenom niza zakona kako ne bi postala veliko europsko smetlište za njihove tržišne viškove.

Zvonko Širjan, predsjednik HPK-a Odbora za tovno govedarstvo, kazao je da hrvatski potrošači zaslužuju da im se ponudi više domaćih proizvoda (mesa, mlijeka, voća, povrća i dr.), odnosno da domaći proizvodi budu bolje označeni i vidljivi, a ne da im se u trgovini nude proizvodi među kojima je puno i onih koje uvoznici kupuju na rasprodajama na globalnom tržištu i to kao zalihe iz robnih rezervi drugih zemalja, koje tako prazne svoja skladišta.

Takva sumnjiva roba, kaže, dolazi na naše tržište već godinama, ništa se nije promijenilo posljednjih godinu dana, a samo smo u proteklih nekoliko tjedana imali niz povlačenja uvoznog mesa koje nije bilo zdravstveno ispravno, a kojeg su pojedini trgovci i uvoznici prodavali našim potrošačima po cijenama, kao što je teletina po 30 kuna. To je ispod svake realne proizvođačke cijene, jer bi sa PDV-om i maržom, najmanje trebala biti 60 kuna.

"To je čisti damping, kojemu ne možemo konkurirati i zato tražimo da se konačno pomogne domaćim proizvođačima jer nas ima dovoljno i možemo biti konkurentni. Po ovome pitanju je održan i jedan sastanak u Ministarstvu poljoprivrede, ali još čekamo njegove rezultate", otkrio je Širjan.

Žitarice se izvoze, a uvozi jeftino meso upitne kvalitete

S druge strane, izvoze se domaće žitarice kao i sojino zrno, a svinjetina je žive vage svega šest kuna po kilogramu na domaćem tržištu. "Dakle, uvozi se meso, pa i putem tvrke koja je i dalje registrirana na zagrebačkoj Slavonskoj aveniji, iako su te svinje najvjerojatnije hranje GMO sojom, po marži od samo dvije kune, a ona bi trebala biti 15 kuna", kaže on. 

U HPK-u su svjesni da se uvoz hrane, posebno ako je nema dovoljno iz domaće proizvodnje, ne može jednostrano zabraniti. No, smeta im da se uništava domaća poljoprivredna proizvodnja, bilo povrća, mesa, ali i voća i mlijeka, zbog trgovačke samovolje, kojoj sad nastoje stati na kraj akcijom. Kako kažu, jasno i glasno, javno prozvati one trgovačke lance koji na tržištu ne vode računa o 'spaljenoj zemlji' odnosno ljudima u ruralnom prostoru, koju ostavljaju iza sebe u predatorskoj utrci za što većim profitom.


Tagovi

Damping Domaći proizvod HPK Vjekoslav Budanec Damir Mesarić Zvonko Širjan Uvoz


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.