Velike količine se uvoze zbog čega bilježimo negativnu vanjsko trgovinsku bilancu. Govorimo li o godini koja je zabilježila najviši uvoz, tada govorimo o 2016. godini kada smo uvezli 3,8 milijuna tona maslinovih ulja. Kada govorimo o izvozu, najviše maslinovih ulja izvezli smo 2015. godine, odnosno 335 tona, priča dr.sc. Čagalj.
Uzimajući u obzir da legende o ljekovitim svojstvima maslinovog ulja sežu daleko u povijest, a da su prije desetak godina i znanstveno potvrđene, o učestalosti konzumacije maslinovih ulja u Republici Hrvatskoj, razgovarali smo s dr.sc. Marinom Čagljem. Doznali smo da je unatoč relativno niskoj konzumaciji maslinovih ulja kod nas, nazočan još veći nesrazmjer između jadranske i kontinentalne regije. U jadranskoj se pak konzumira tradicionalno i u većim količinama, a poglavito kao dodatak jelima, nego li u kontinentalnom dijelu Hrvatske.
“Na žalost, još uvijek nismo samodostatni, kada govorimo o proizvodnji maslinovih ulja za potrebe domaćeg tržišta jer zadovoljavamo otprilike 70% potreba domaćeg tržišta.Velike količine se uvoze zbog čega bilježimo negativnu vanjsko trgovinsku bilancu. Govorimo li o godini koja je zabilježila najviši uvoz, tada govorimo o 2016. godini kada smo uvezli 3,8 milijuna tona maslinovih ulja. Kada govorimo o izvozu, najviše maslinovih ulja izvezli smo 2015. godine, odnosno 335 tona”, objašnjava dr.sc. Čagalj kojeg, također, žalosti i potrošnja maslinovih ulja po glavi stanovnika, koja iznosi otprilike 1,7 kg.
To je poražavajući podatak jer nezasićene masne kiseline, vitamin E, steroli i polifenoli smanjuju razinu kolesterola, rizik od ateroskleroze i djeluju tako da snižavaju loši kolesterol koji može začepiti krvne žile, a ne utječu na količinu dobrog kolesterola koji čisti arterije.
“Iako nemamo oružje, odnosno količine i cijene kojima možemo parirati velikim svjetskim proizvođačima maslina i maslinovih ulja, imamo kvalitetu kojom to itekako možemo. Naša su ulja prepoznata i priznata diljem Europske unije kao visoko kvalitetni proizvodi. Iz tog bi se razloga, naši proizvođači još više trebali fokusirati na unaprjeđenje kvalitete u proizvodnji i preradi maslina u maslinovo ulje, čime bi imali, zasigurno, zagarantirano tržište. Osim sigurnog proboja na tržište, siguran sam da bi postigli i veće prodajne cijene, što bi značilo povećanje prihoda, kao rezultat uspješnog gospodarenja i poslovanja”, dodaje Čagalj kojeg veseli činjenica da je do sada na razini Europske unije Oznaku izvornosti dobilo čak 5 maslinovih ulja iz Republike Hrvatske.
Pri tome je ponosno istaknuo Istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje, Ekstra djevičansko maslinovo ulje s Cresa, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje i Šoltansko maslinovo ulje kojima je ova oznaka donijela proboj na tržište i povjerenje kupaca.
Uzmemo li u obzir, primjerice, kvalitetu Šoltanskog maslinovog ulja, tada dolazimo do sljedećih čimbenika: klime, zastupljenosti autohtonih sorata, znanja i iskustva proizvođača u proizvodnim postupcima te povijesne tradicije maslinarstva, iz kojih ona proizlazi. Ako govorimo o ekstra djevičanskom maslinovom ulju, bitno je istaknuti da se dobiva nakon prvog tiještenja zdravog ploda masline. Kiselost mu ne prelazi 0,8 posto i ne smije imati niti jedan miris koji nije svojstven ulju.
Foto:Pixabay.com/stevepb
Tagovi
Autorica