U okolici Šibenika pronađeni ostaci najstarijeg sira na svijetu - dokaz da su ljudi pravili sir 4.000 godina ranije nego što se mislilo

Prije oko 7.200 godina ljudi su na dalmatinskoj obali proizvodili sir, otkrila je najnovija objavljena studija znanstvenika sa sveučilišta Penn State, dokazavši da je proizvodnja ovog proizvoda od mlijeka počela čak četiri tisuće godina ranije nego što se do sada mislilo. 

Naime, znanstvenici američkog sveučilišta pronašli su tragove najstarijeg mediteranskog sira u keramičkim posudama, a koji u to vrijeme nije bio usputna namirnica kao danas nego je zaslužan za opstanak ljudi. Drevni sir je doslovno spašavao živote, navodi Inverse. 

Ostaci pronađeni u okolici Šibenika

Rezultati su objavljeni u srijedu, a tim znanstvenika kojega je predvodila profesorica antropologije, Sarah B. McClure, ostatke je pronašao u keramičkim posudama pronađenima u dva nalazišta, Pokrovniku i Danilo Bitinju, u okolici Šibenika. 

Prethodna su istraživanja keramike na tom području pokazala da su ljudi koji su živjeli na ovom području spremali mlijeko najmanje prije 7.700 godina, a ova studija ukazuje da naučili preraditi i mlijeko u sir prije nego se očekivalo.

Ljudi neolitika bili su intolerantni na laktozu

Pitate se, zbog čega je baš sir, kao fermentirani mliječni proizvod spašavao živote? Ljudi su mogli dobivati hranjive sastojke iz životinjskog mlijeka, posebno kada je vladala nestašica hrane. No, ljudi neolitika su bili netolerantni na laktozu, a fermentacija koja je uključivala izradu mekog sira i jogurta, učinila je mliječne proizvode lakše probavljivima i ukusnijima. 

Mlijeko su tada češće konzumirala djeca, a fermentirani mliječni proizvodi poput sira omogućili su i odraslima dobivanje hranjivh tvari iz mlijeka. "Pretpostavljamo da je proizvodnja mlijeka i sira smanjila smrtnost djece te pomogla u poticanju demografskog rasta, koji je potom potaknuo ljude na iseljavanje prema sjeveru", pojasnila je McClure. 

Imali posebne posude za izradu sira

Istraživanje je pokazalo da su ljudi drevne Europe imali zasebne vrste posuda samo za izradu sira. Skeniranjem posuda su došli do izotopa ugljika te pronašli mliječne masti tipične za sir. "Ustvari, krenuli smo tražiti tragove mlijeka, zbog drugih istraživanja u ovoj regiji. Zato smo se iznenadili kada smo pronašli dokaze o postojanju sira, ane samo mlijeka. I to u specijaliziranim posudama", izjavila je McClure. 

Osim posuda, istraživali su i sita koja su služila za odvajanje grudica sira i sirutke što sugerira da su neolitski ljudi jeli sir koji je bio čvrst sir koji bi se mogao usporediti s današnjim feta sirom. 

Zanimljivo je da su u kolovozu, dakle prošlog mjeseca znanstvenici otkrili komad sira u egipatskoj piramidi za kojega se pokazalo da je star oko 3.200 godina što ga čini najstarijim uzorkom čvrstog sira ikad pronađenog. 

Nadajmo se da će proizvođači sira iz šibenskog kraja znati ovu činjenicu dobro marketinški iskoristiti!