• Istraživanje
  • 06.01.2022. 10:30

U Hrvatskoj 76 posto otpada od hrane nastaje u kućanstvima, a svaki stanovnik baci 71 kg

Po masi se u kućanstvima najviše baca meso, iza kojeg slijedi voće, zatim ostalo povrće te krumpir, čulo se u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja na predstavljanju istraživanja o otpadu hrane.

Foto: Depositphotos/lucidwaters
  • 120
  • 63
  • 0

U Republici Hrvatskoj godišnje u kućanstvima i poslovnom sektoru nastane 286.379 tona otpada od hrane ili 71 kilogram po stanovniku, čulo se u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja prilikom predstavljanja rezultata statističkog istraživanja o otpadu hrane u našoj zemlji.

Prema tim podacima tijekom prošle je godine oko 76 posto otpada od hrane nastalo u kućanstvima, 14 posto u primarnoj proizvodnji uključujući OPG-ove, pet posto u ugostiteljskoj djelatnosti, tri posto u preradi i proizvodnji drva i dva posto u maloprodaji i ostaloj distribuciji hrane.

Naime, u kućanstvima 60 posto otpada od hrane čine nejestivi dijelovi hrane poput kostiju, ljusaka od jaja, kore citrusa i slično, čiji nastanak je neizbježan. "Jestivi dio čini 40 posto, a to je dio čije bi se bacanje moglo spriječiti", napomenuo je ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, prof.dr.sc. Aljoša Duplić predstavljajući rezultate.

Kada bi se u potpunosti spriječio nastanak jestivog dijela otpada od hrane, količine miješanog komunalnog otpada koji se danas odlaže na odlagališta smanjio bi se za četiri posto, jedno je od otkrića istraživanja.

Najviše se baca meso, voće i povrće

Doznalo se i to da se po masi u kućanstvima najviše baca meso, iza kojeg slijedi voće, zatim ostalo povrće te krumpir. Najčešći razlog bacanja je taj što se radi o nejestivom dijelu hrane. Ako se izuzme nejestivi dio hrane, malo više od polovine kućanstava je kao glavni razlog bacanja hrane navelo preveliku količinu kupljene i/ili pripremljene hrane, a slijedi istek roka te hrana koja je uništena/nejestiva, dok su drugi razlozi manje zastupljeni.

"Ovi podaci pokazuju da svaki pojedinac može učiniti mnogo na svakodnevnoj razini u cilju smanjenja količine otpada od hrane, što doprinosi nacionalnim, ali i globalnim ciljevima, te u konačnici značajno pomažu postizanju klimatske neutralnosti", istaknuo je ministar gospodarstva i održivog razvoja dr.sc. Tomislav Ćorić. Dodao je da se poslovni sektor više nego ikad treba okrenuti principima kružnog gospodarstva i implementirati održive modele poslovanja.

Otpad od hrane iz kućanstava najčešće se baca u miješani komunalni otpad, nešto više od trećine. Slijede odlaganje u komposter te bacanje u biootpad.

Dvije trećine kućanstava kupuje hranu jednom ili dvaput tjedno. Svakodnevno to čini 22 posto kućanstava, a jednom do dvaput mjesečno 11 posto kućanstva. Što češće kućanstva kupuju hranu, ujedno time i bacaju veće količine hrane, zaključak je provedenog istraživanja.


Tagovi

Hrana Bacanje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Aljoša Duplić Tomislav Čorić Istraživanje Rezultati


Autorica

Martina Popić

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Prijatelj šalje pozdrave iz daleke Kenije 👩🏻‍🌾🌞 uz idilicnu fotografiju :)