Trovanje hranom: Raste broj infekcija listerijom i salmonelom

Unatoč visokim standardima sigurnosti hrane u Europskoj uniji, svake godine tisuće ljudi diljem Europe obolijevaju nakon konzumacije kontaminirane hrane. Najčešći izvori infekcija su jaja, meso i proizvodi spremni za konzumaciju (tzv. ready-to-eat, RTE), a posljedice mogu biti osobito teške za starije osobe, trudnice i imunokompromitirane pacijente.

Na to upozorava novo godišnje izvješće Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) i Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) - The European Union One Health 2024 Zoonoses Report. Izvješće donosi sveobuhvatan pregled zoonoza i bolesti koje se prenose hranom u 27 država članica EU-a, Ujedinjenoj Kraljevini (Sjeverna Irska) te u još deset zemalja izvan Unije, obuhvaćajući podatke o ljudima, hrani, životinjama i hrani za životinje, prenosi Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Listerioza: rijetka, ali najsmrtonosnija

Među svim bolestima koje se prenose hranom, listerioza, koju uzrokuje bakterija Listeria monocytogenes, i dalje predstavlja najteži zdravstveni rizik. Tijekom 2024. godine upravo je ova bakterija bila povezana s najvećim udjelom hospitalizacija i smrtnosti. Čak sedam od deset oboljelih zahtijevalo je bolničko liječenje, dok je jedna od dvanaest osoba preminula od posljedica infekcije.

Na razini EU-a zabilježen je porast broja slučajeva listerioze: u 2024. godini prijavljen je 3.041 slučaj, u odnosu na 2.952 u 2023. godini. Povećanje je zabilježeno i u Hrvatskoj, gdje je prošle godine potvrđeno deset slučajeva, četiri više nego godinu ranije. Ipak, Hrvatska i dalje bilježi jednu od nižih stopa obolijevanja, 0,26 slučajeva na 100.000 stanovnika, što je znatno ispod europskog prosjeka od 0,69.

Zabilježen najveći broj slučajeva listerioze od 2007. godine - koji je razlog tome?

Stručnjaci porast slučajeva povezuju s nekoliko čimbenika: starenjem europske populacije, promjenama u prehrambenim navikama, posebice većom konzumacijom RTE proizvoda, ali i nepravilnim rukovanjem i pohranom hrane u kućanstvima.

Iako je razina kontaminacije RTE hrane bakterijom L. monocytogenes i dalje vrlo niska, udio uzoraka koji prelaze zakonski dopuštene vrijednosti kreće se od 0 do 3 posto, fermentirane kobasice najčešće su bile kontaminirana kategorija proizvoda.

"Iako je kontaminacija rijetka, Listeria monocytogenes može uzrokovati teška oboljenja, zbog čega se smatra jednom od najozbiljnijih bolesti koje se prenose hranom", istaknuo je Ole Heuer, voditelj Odjela za bolesti u okviru pristupa Jedno zdravlje pri ECDC-u. Naglasio je i važnost zaštite ranjivih skupina kroz snažan sustav nadzora, sigurnu proizvodnju hrane i preventivne mjere u kućanstvima.

Kampilobakterioza i salmoneloza i dalje najčešće

Iako listerioza nosi najveći rizik od smrtnog ishoda, najčešće prijavljene bolesti koje se prenose hranom u Europi i dalje su kampilobakterioza i salmoneloza. U 2024. godini zabilježeno je 168.396 slučajeva kampilobakterioze, što je značajan porast u odnosu na 2023. godinu.

Hrvatska je pritom zabilježila suprotan trend, pad broja oboljelih. Tijekom 2024. godine evidentirano je 1.835 slučajeva, 78 manje nego prethodne godine.

S druge strane, salmoneloza je u porastu i na europskoj i na nacionalnoj razini. U EU-u je prijavljeno 79.703 slučaja, dok je u Hrvatskoj zabilježeno 1.484 oboljelih, čak 215 više nego 2023. godine. Najnoviji podaci iz sektora zdravlja životinja ukazuju i na porast broja peradi pozitivne na bakterije roda Salmonella, što dodatno naglašava potrebu za učinkovitom kontrolom duž cijelog prehrambenog lanca.

"Samo je 14 država članica ispunilo ciljeve kontrole salmoneloze u primarnoj peradarskoj proizvodnji", upozorio je Frank Verdonck iz EFSA-e, dodajući da je nužan kontinuiran i koordiniran nadzor u skladu s pristupom Jedno zdravlje.

Rastu i STEC infekcije

Uz spomenute bolesti, sve veći problem predstavljaju i infekcije uzrokovane Shiga-toksin producirajućom Escherichiom coli (STEC). Na europskoj razini u 2024. godini prijavljeno je 11.738 slučajeva, što je porast u odnosu na godinu ranije. U Hrvatskoj su potvrđena 32 slučaja, devet više nego 2023. godine.

Stručnjaci ističu kako napredni alati nadzora, poput sekvenciranja cijelog genoma (WGS), omogućuju brže otkrivanje izvora zaraze i učinkovitije suzbijanje epidemija.

Pristup "Jedno zdravlje", koji povezuje zdravlje ljudi, životinja, biljaka i okoliša, ostaje ključan u borbi protiv bolesti koje se prenose hranom, jer sigurnost hrane ne završava u proizvodnji, već na tanjuru potrošača.