Trgovinski sporazumi bez hrvatskih proizvoda

Europska unija u pregovorima s Kinom traži zaštitu za 260 proizvoda sa zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla te 300 njih za zajedničko tržište Južne Amerike (Mercosur).

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir pitala je Europsku komisiju o razlozima zbog kojih u trgovinskim sporazumima s neeuropskim zemljama, kao što su Kanada, SAD, Kina, zemlje Mercosura itd. nisu uključeni hrvatski proizvodi sa zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla.

John Clark iz DG AGRI u Europskoj komisiji u svom je odgovoru naveo kako su neki popisi izrađivani prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju no naglašava kako Europska komisija potiče Hrvatsku da predloži imena proizvoda koji bi ušli na popise u okviru različitih trgovinskih ugovora (FTA).

Važno je da se naši proizvodi plasiraju i u druge zemlje

Clark napominje da popis sastavlja Odbor za trgovinsku politiku (TPC) u dogovoru s državama članicama te je stoga na Hrvatskoj i njezinom predstavniku u tom odboru da zatraži uključivanje hrvatskih proizvoda na popis.

"Važno je da se naši proizvodi s oznakom zemljopisnog podrijetla koji su već prepoznatljivi na europskom tržištu plasiraju i u druge zemlje. Sporazumi donose nove mogućnosti za naše proizvođače i hrvatsku poljoprivredu, a Hrvatska kao punopravna država članica mora imati svoje mjesto u trgovinskim sporazumima koje EU sklapa s drugim državama", rekla je Petir.

Petir kaže da očekuje od nadležnih u hrvatskoj Vladi da se angažiraju oko ovog pitanja jer je nedopustivo da nema niti jednog hrvatskog proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla u trgovinskim sporazumima EU i drugih zemalja.

Clark napominje kako su u tijeku pregovori oko nekih sporazuma za koje se predlaže da se uključe hrvatski proizvodi s oznakama zemljopisnog podrijetla, poput Baranjskog kulena, Istarskog, Dalmatinskog, Drniškog i Krčkog pršuta (sporazum s SAD-om, Meksikom i Južnom Amerikom (Mercosur), vino Dingač (Meksiko i Južna Amerika, Indonezija i Vijetnam). Za sporazum s Indonezijom osim Baranjskoga kulena, Dalmatinskoga pršuta i Dingača predloženi su i Lički krumpir te Neretvanska mandarina.

Trenutno imamo sedam takvih zaštićenih proizvoda

Dodaje i to da s raznim zemljama postoje i zasebni sporazumi o vinima, primjerice s Australijom, SAD-om i Kanadom te je u njih moguće uključiti i hrvatska vina. Postoji i niz sporazuma sa susjednim zemljama, poput Švicarske, Ukrajine, Gruzije i ostalih koje štite sve europske proizvode sa zemljopisnim podrijetlom, što uključuje i one hrvatske, stoji u odgovoru Europske komisije hrvatskoj zastupnici u Europskom parlamentu Marijani Petir.

Hrvatska trenutno ima sedam proizvoda zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla (ZOZP) registriranih na EU razini. Zahtjevi su podneseni za "Međimursko meso 'z tiblice" i "Ličku janjetinu", a "Slavonski kulen/Slavonski kulin" je u procesu odobrenja, odnosno imaju status prijelazne nacionalne zaštite. Također, osam je proizvoda zaštićeno oznakom izvornosti (ZOI) na EU razini. Zahtjevi su podneseni za "Pašku sol" i "Slavonski med" dok "Varaždinsko zelje" i "Istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje" čekaju završetak postupka i odluku Europske komisije.

Foto: efes/pixabay.com

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor