AgroKlub.com

\

Prehrambena industrija

Dobrodošli na AgroKlub.com!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.com » Prehrambena industrija » Tlo i hranu treba staviti pod djelotvoran nadzor

Tlo i hranu treba staviti pod djelotvoran nadzor

Akademik Ferdo Bašić

Tlo i hranu treba staviti pod djelotvoran nadzor

Datum: 12.09.2017. 10:30

Kategorija:

Prehrambena industrija

U sjeni pitanja "dovoljne količine hrane" već se dugi niz godina prikriva problem "kvalitete hrane", izlazeći na vidjelo tek u slučajevima težih incidenata, poput nedavnog trovanja salmonelom jaja iz Nizozemske, pojašnjava akademik Ferdo Bašić.

Akademik Ferdo Bašić, profesor emeritus, pozvao je na raspravu o tlu i hrani. Kako navodi, tlo i hranu u zemljama Jugoistočne Europe treba staviti pod djelotvoran nadzor.

"Kao agronom s više od četiri i pol desetljeća iskustva, zahvalan ako mi to omogućite, želim pridodati raspravi na "temu s povodom"- kontroli hrane. Opskrba hranom treba ispuniti dva jednako važna zahtjeva: dovoljnu količinu za namirenje potreba, i zdravstvenu ispravnost. Kupac hrane uzgojene na tlima naših prostora treba u njoj uživati oslobođen čak i primisli na sumnju u zdravstvenu ispravnost. Dapače, s vjerom u riječi oca medicine, Hipokrata: "Neka hrana bude tvoj lijek, a lijek neka bude tvoja hrana", navodi on.

Pokazatelj sigurnosti opskrbe hranom je tzv. samodostatnost, definirana Rimskom deklaracijom - glavnim dokumentom Svjetskog samita o hrani (Rim 1996). Ona obvezuje sve zemlje potpisnice na korištenje prirodnih resursa za proizvodnju hrane kojima raspolažu, do razine dostatne za opskrbe svojih žitelja. Kako većina država s jugoistoka Europe taj zahtjev ne ispunjava (razlozi su posebna, nevesela tema), prisiljene su uvoziti hranu. U tome su, sasvim prirodno, na prvom mjestu oslonjene na susjedstvo.

Lanac hrane "od tla do tanjura" jako je složen

"Više od 95% hrane dolazi od tla i ovisi o brojnim, vrlo složenim čimbenicima kao što su: plodnost tla, klimatske (ne)prilike, zahvati gospodarenja tlom; marljivost i stručnost zemljoradnika, a na kraju i vještina upravljanja tim kompleksnim i dinamičnim sustavom na razini države, pogotovo balansiranje nadležnog ministarstva u gospodarskom sustavu zemlje i osmišljavanje gospodarske politike u sektoru hrane. U sjeni pitanja "dovoljne količine hrane" već se dugi niz godina prikriva problem "kvalitete hrane", izlazeći na vidjelo tek u slučajevima težih incidenata, poput nedavnog trovanja salmonelom jaja iz Nizozemske", pojašnjava.

Lanac hrane "od tla do tanjura", dodaje, jako je, jako složen. U taj lanac već se u tlu, ako je nečisto, putem korijena biljke mogu uključiti različite nečisti (polutanti), čiji je popis dug i otvoren: teške kovine (metali, metaloidi) kao što su Cd, Pb, Hg, Cr, As i dr., kao najrašireniji; ostatci biocidnih tvari - pesticida; policiklički aromatski ugljikovodici (PAH); poliklorirani bifenili (PCB); poliklorirani i polibromirani furani i dioksini; radionukleidi; mineralni ugljikovodici - petrokemikalije; mineralna vlakna (azbest); patogeni organizmi (prioni, antrax), i dr. Neke su prirodnog porijekla (iz vulkana), a većina se u tlo emitira iz antroposfere, neke nehotično i "usputno", emisijom iz industrije, energetike, prometa..., neki hotimice, ali za druge svrhe (zaštita bilja, gnojidba).

"Biljka ih prima korijenom, ulaze u lanac hrane, akumuliraju se u biljci, srećom ne samo (ili ne uvijek) u jestivim organima biljke, neke se preradom inaktiviraju ili uklanjaju, oni koje stoka konzumira kao krmu na stol stižu u mesu, mlijeku, jajima... Zajednički im je toksični (i fitotoksični), kancerogeni, mutageni ili teratogeni učinak, ukoliko ih hrana koju konzumiramo sadrži više od propisima dopuštene razine. To je razlog što su nam u svakom trenutku potrebni ne samo podaci o stanju plodnosti tla već i o sadržaju nečisti u tlu, kao prvoj karici lanca hrane, iz tla u jestivim organima biljke koji se konzumiraju kao svježe povrće, voće, stočna hrana, ili su sirovina za preradu; zrno (pšenice, uljane repice, suncokreta, soje) korijen (šećerne repe), list (kupusa) i na koncu, u namirnicama koje konzumiramo. Sve to u interesu zdravlja valja nadzirati", naglašava akademik.

Nadzor kvalitete hrane

No, pita se, je li racionalno pa i moguće prikupiti uzorke tla s nekoliko milijuna parcela i analizirati proizvode oko pola milijuna hrvatskih poljoprivrednika koji se isporučuju tržištu, a da i jest, tko bi to platio - proizvođač, prerađivač, potrošač, izvoznik, uvoznik...

"Nedavne analize hrane s tržnica Münchena i njihova usporedba s hranom u Zagrebu ostavljaju prostor staroj sumnji u tzv. "dvojne kriterije" - jedne za hranu namijenjenu vlastitim građanima, a druge za izvoz. Teško se oteti dojmu kako se propušta propisati što nije u interesu razvijenih. Zar je važnije propisati težinu i oblik krastavca od oznake zemlje uzgoja? Ili; zbog čega se u istu kategoriju svrstava hrana koja sadrži 10% i ona koja sadrži 99% od propisanog maksimalno dopuštenog sadržaja neke nečisti. Nadzor sadržaja nečisti u lancu hrane - svim poljoprivrednim proizvodima, nema alternative, jer je u najboljem interesu sviju koji žele red - od proizvođača do potrošača, i naravno, nadležnog ministarstva. Jer, to ministarstvo odgovara za samodostatnost i ispravnost hrane, i to one uzgojene u državi i uvezene, a odgovornosti za izvezenu hranu nije lišeno na granici, već na tanjuru potrošača s obje strane granice! I zbog toga se na njegovu čelu podrazumijeva čovjek od struke", kaže Ferdo Bašić.

Nadzor kvalitete hrane, dodaje, nije pitanje tipa "tko će koga zaskočiti", niti je posljedica neutemeljenih sumnji ili "pomodni" hir već način zaštite interesa svih, od seljaka do svakog potrošača hrane svake države J.I. Europe i EU. To je pitanje razlog okupljanju, osmišljavanju dogovora oko pristupa i zaštite interesa, nikako izvor sukoba. Valja uskladiti uvjete kontrole - način uzimanja uzorka, analitički postupak i granične vrijednosti sadržaja nečisti. Inače se može dogoditi da je isti proizvod na jednoj strani granice hrana, a na drugoj smeće!

"Činjenica je da su u usporedbi sa razvijenim zemljama zapadne Europe tla naših država očuvana i razmjerno čista, ali ne zbog neke naše posebne svijesti, nego zbog slabije razvijene industrije, prometa i energetike kao izvora emisija nečisti.. Trajno motrenje ili monitoring svih osobina tla koje određuju njegovu plodnost i sigurnost opskrbe hranom u svim državama jugoistočne Europe najsnažnije i najdjelotvornije će utjecati na opskrbu hranom visoke kakvoće. Međunarodno desetljeće tla 2015. - 2024. koje je proglasila Međunarodna unija udruga za proučavanje tla prava je prilika za uspostavu monitoringa tla u državama jugoistoka Europe. Dobra osnova za to, uz prilagodbu posebnostima svake zemlje jest pristup koji smo u Hrvatskoj pomno razradili i predložili u okviru posebnog EU projekta", naglašava.

Zaštita tla kao nacionalnog bogatstva

Provedbom ovog projekta u svim zemljama jugoistoka Europe trajno bi se, usuglašenim metodama koje omogućavaju usporedbu rezultata, motrilo sve značajke najvažnijih tipova tla, od prikupljenih podataka stvorio Informacijski sustav tala koji bi se dopunjavao i mijenjao u skladu s promjenama znanstvenih spoznaja i analitičke opreme i postupaka. Na temelju tih podataka ne bi svi u prometu hrane bili unaprijed "sumnjivi" već bi se, s obzirom potrebe kontrole proizvodna područja rangirala u primjerice; zelena (kontrola rijetka - čista tla), žuta (rizična tla - kontrola potrebna) ili crvena (jako rizična - kontrola obvezna).

Naravno da se slično mogu rangirati i veći proizvođači. Europska iskustva pokazuju kako se na taj način podiže svijest proizvođača o općenitoj potrebi poznavanja tla, napose svoga, i njegove zaštite. U protivnom se zaštita okoliša svodi na verbalnu kampanju, naoko lišenu konkretnih sadržaja i svrhe.

"Prikupljeni podatci dragocjena su osnova za osmišljavanje optimalnog, okolišno, gospodarski i socijalno održivog sustava gospodarenja i sveobuhvatne zaštite tla kao nacionalnog bogatstva najveće vrijednosti i jamstva dostatnoj količini zdrave hrane. Vjerujem kako će akademska javnost - kolege stručnjaci i znanstvenici zamisao prepoznati kao pitanje iznad dnevnih interesa, kao takvo u svojoj sredini shvatiti kao obvezu našega naraštaja prema unucima i naraštajima poslije njih. Jer, oni nas neće pamtiti kao pojedince, ma kako važni i moćni danas bili, već kao naraštaj koji je omogućio proizvodnju dovoljne količine zdravstveno ispravne hrane ili je propustio priliku to učiniti", zaključuje.

Foto: Pixabay/stevepb

Broj pregleda članka: 388; Uspješnost članka: 35.4

Tagovi: Tlo, Hrana, Zdravstvena ispravnost, Ferdo Bašić

Ključne riječi članka: tlo, i, hranu, treba, staviti, pod, djelotvoran, nadzor, hrane, europe, nečisti, hrana, hranom, nadzor, hranu, lanac, sadržaja, zaštite, zemlje, potrošača, kontrola, interesa, pitanje, interesu, način, kvalitete, ispravnost, zemljama, opskrbe, jugoistoka, zaštita, biljke, sadrži, kvalitete hrane, lanac hrane, jugoistoka europe, nadzor kvalitete hrane, jestivim organima biljke


Željka Rački-Kristić

Svi tekstovi autora

Autorica Željka Rački-Kristić

Željka je diplomirani agronom sa dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub i donosi najnovije vijesti iz svijeta poljoprivrede!