Ovogodišnja tema Svjetskog dana mlijeka je održivost u mliječnom sektoru s porukama o očuvanju okoliša, prehrane i socio-ekonomije.
Uz kruh, mlijeko najčešće doživljavamo kao najvažniju namirnicu u svakodnevnoj prehrani. No, mljekarski se sektor sve više susreće s velikim izazovima i pritiscima s mnogih strana. Stočarska, a onda i mliječna industrija, prva je na udaru kada se govori o negativnom utjecaju na okoliš. Uzgoj muznih krava u industrijskoj proizvodnji smatra se neprikladnim te se učestalo proziva zbog kršenja pravila o dobrobiti životinja. Samo mlijeko i mliječni proizvodi često su na tapeti promicatelja zdrave prehrane koji ga izbacuju s tog popisa. Novi trendovi u prehrani promiču njegove alternative, odnosno biljne napitke.
Stoga je Svjetski dan mlijeka, kojega je uspostavila Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda, a obilježava se 1. lipnja već 21 godinu, vrlo važan kako bi se prepoznala važnost ove namirnice kao globalne hrane.
Ovogodišnja je tema održivost u mliječnom sektoru s porukama o očuvanju okoliša, prehrane i socio-ekonomije. Tim se povodom širom svijeta održavaju razne kampanje - na farmama, školama, sportskim klubovima, tako i na društvenim mrežama. Prošle je godine održano preko 417 kampanja u 68 zemalja.
Kako piše FAO, oko 150 milijuna kućanstava širom svijeta bavi se proizvodnjom mlijeka. U većini zemalja u razvoju nose ju mali farmeri što doprinosi njihovoj egzistenciji, sigurnosti hrane i prehrani. Ono im pruža relativno brz povrat i važan je izvor novčanog prihoda.
Posljednjih desetljeća zemlje u razvoju povećale su svoj udio u svjetskoj proizvodnji te namirnice. No, ovaj je rast, kako ističu u FAO, uglavnom rezultat povećanja broja muznih krava, a ne povećanja produktivnosti po grlu.
Prema portalu Statista, u 2020. je vodeći svjetski proizvođač kravljeg mlijeka bila Europska unija čije su države članice proizvele oko 157,5 milijuna tona. Sjedinjene Države su na drugom mjestu s količinom od oko 101 milijun tona.
Vrijednost izvoza mliječnih proizvoda diljem svijeta dosegla je 54 milijarde dolara u 2019., što je povećanje u odnosu na 52 milijardi dolara u 2018., u čemu opet prednjači EU. Vodeći prerađivači su Američki mljekari (The Dairy Farmers of America) sa sjedištem u SAD-a, a na Novom Zelandu druga je najveća takva tvrtka, Fonterra.
U posljednja tri desetljeća svjetska proizvodnja ove sirovine povećala se za više od 59 posto, s 530 milijuna tona 1988. na 843 milijuna tona 2018. godine, navodi FAO.
Od 1970-ih, većina širenja proizvodnje bila je u Južnoj Aziji, koja je glavni pokretač rasta u svijetu u razvoju. U Africi ona raste sporije nego u drugim regijama zbog siromaštva i nepovoljnih klimatskih uvjeta u nekim zemljama.
Zemlje s najvećim viškom mlijeka su Novi Zeland, Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Francuska, Australija i Irska, a s deficitom Kina, Italija, Ruska Federacija, Meksiko, Alžir i Indonezija.
Tagovi
Autorica
Poskupjele su sve glavne žitarice, posebno jedna vrsta: Što je s uljem, mesom, mlijekom?
Na snagu stupila nova pravila za džemove, med i sokove
Višnja maraska iz Šestanovca i hrvatski lješnjaci uskoro u sladoledu za europsko tržište
U klaoničke kontrole ulazi umjetna inteligencija: EU priprema nova pravila za pregled mesa
Nakon višemjesečnog pada, otkupne cijene sirovog mlijeka u EU zabilježile blagi porast
Primošten Burni: Osam desetljeća zadruge koja je spojila masline, vino i - kiseli kupus
Oznake izvornosti donose milijarde eura: EU zaštitila više od 3.700 proizvoda
Višnja maraska iz Šestanovca i hrvatski lješnjaci uskoro u sladoledu za europsko tržište
Damir Senjan
prije 3 dana
Maja Celing Držite se hladovine, priroda i društvo neče nikuda pobječi, bitno je zdravlje. I ja sam ga četvrtak i petak drmao na suncu, skoro Više [+]
Maja Celing Celić
prije 4 dana
Haha, da, u podne sam se vracala, pa još slikala po putu. Bit ce nešto slika sutra.
