"Znanost dostupna svima" moj je moto, stoga pokušavam sve znanstvene spoznaje do kojih dođem primijeniti u praksi, kaže nam prof. dr. sc. Stela Jokić, univ. spec. pharm. s Prehrambeno – tehnološkog fakulteta u Osijeku.
Informacije o prehrani koje dolaze do šire javnosti često su fragmentirane, senzacionalističke ili pak bazirane na trendovima koji ne uzimaju u obzir dugoročne učinke na zdravlje. To dovodi do konfuzije pri kojoj ljudi, iako žele promijeniti svoje prehrambene navike, nisu sigurni kako to učiniti na pravilan način, upozorava prof. dr. sc. Stela Jokić, univ. spec. pharm. s Prehrambeno – tehnološkog fakulteta u Osijeku.
Iako nije nutricionist po struci, radi na fakultetu gdje je okružena stručnjacima iz tog područja te ima priliku sudjelovati na raznim okruglim stolovima i tribinama, stoga je portal foodfacts.news s profesoricom razgovarao o (dez)informacijama o hrani i prehrani.
Po Vašem mišljenju i iskustvu, u kojoj je mjeri javnost educirana o zdravim prehrambenim navikama?
Javnost se o tome educira najčešće putem različitih kampanja, škola, medija, ali smatram da je ta edukacija još uvijek nedovoljna. Također, često dolazi iz izvora kao što su npr. društvene mreže, a koji nisu dovoljno stručni, što može dovesti do širenja pogrešnih informacija.
Ipak, treba pohvaliti napore određenih stručnjaka, institucija i organizacija koji se trude osigurati točne informacije i približiti ih građanima. Međutim, da bismo postigli veći stupanj informiranosti, potrebno je više sustavne odnosno ciljane edukacije, uvođenje kvalitetnih programa o prehrani u škole, kao i širih kampanja koje bi uključile suradnju zdravstvenih institucija, prehrambenih stručnjaka, ali i Vlade.
Ključ je u pružanju kontinuiranih i konzistentnih poruka koje su razumljive i lako primjenjive u svakodnevnom životu, čime bi se građanima pomoglo postići dugoročne i održive promjene u svojim prehrambenim navikama.
Susrećete li se u Vašem svakodnevnom djelovanju s mitovima o hrani/prehrani i možete li izdvojiti neke od njih?
Gotovo svakodnevno i to s onim koji su često duboko ukorijenjeni u našu kulturu. Jedan od najčešćih jest da su ugljikohidrati neprijatelji zdravlja i da ih treba potpuno izbjegavati. Ljudi često misle da konzumacija bilo kakvih ugljikohidrata vodi do debljanja, što nije točno. Kvalitetni, poput onih iz cjelovitih žitarica, voća i povrća, ključni su za pružanje energije i održavanje zdravlja.
Drugi rašireni mit jest da su sve masnoće loše i da ih treba eliminirati iz prehrane. Istina je da postoje zdrave masnoće poput onih koje nalazimo u orašastim plodovima, avokadu ili maslinovom ulju, a koje su iznimno važne za pravilno funkcioniranje organizma.
Može li se čajevima i superhranom provoditi detoksikacija tijela?
Također, često čujem da je "detoksikacija" organizma putem raznih sokova ili dijeta nužna za zdravlje. Naše tijelo već ima vlastite mehanizme čišćenja poput jetre i bubrega, a trendovi detoksikacije uglavnom su marketinški trikovi i mogu biti štetni jer često uključuju drastična ograničenja kalorija ili esencijalnih nutrijenata.
Upravo ti mitovi pokazuju koliko je važno educirati javnost o znanstveno utemeljenim činjenicama i osigurati pristup točnim informacijama.
Koji biste trend u prehrani izdvojili kao jedan od opasnijih za društvo u cjelini?
Trenutno vidim popularnost restriktivnih dijeta.
To su primjerice keto ili dijete s izuzetno niskim unosom kalorija koje često dovode do brzih, ali kratkoročnih rezultata, dok dugoročno mogu izazvati ozbiljne probleme s metabolizmom, hormonalnom ravnotežom i općim zdravljem jer često isključuju važne skupine namirnica što može dovesti do nutritivnih nedostataka.
Ključ zdravlja leži u umjerenosti, raznolikosti i održivom pristupu prehrani, a ne u praćenju prolaznih trendova.
S obzirom da smo rekli da niste po struci nutricionist, možete li nam pobliže opisati područje na kojem vi radite i što istražujete?
Moja znanstvena i stručna aktivnost ogleda se u realizaciji i vođenju znanstvenih/stručnih projekata, objavi znanstvenih radova, sudjelovanju u pisanju knjiga te organiziranju različitih znanstvenih i stručnih skupova, kao i u aktivnostima vezanim za popularizaciju znanosti te suradnju s gospodarstvom.
Ukratko, znanstveno se bavim zelenim tehnikama ekstrakcije bioaktivnih spojeva iz biljnog materijala te primjenom dobivenih ekstrakata u različitim industrijama. "Znanost dostupna svima" moj je moto, stoga pokušavam sve znanstvene spoznaje do kojih dođem i primijeniti u praksi.
Jedno od područja istraživanja kojim se intenzivno bavimo u posljednje vrijeme jesu i velike količine otpada koji nastaju tijekom procesiranja hrane, a predstavljaju veliki ekološki i gospodarski gubitak.
Upravo taj otpad sadrži znatne količine visokovrijednih komponenti koje se mogu ekstrahirati iz njega pomoću zelenih otapala te se tako dobiveni ekstrakti mogu koristiti u razvoju novih proizvoda, bilo prehrambene, kozmetičke i/ili farmaceutske industrije.
U kojoj mjeri nutricionisti i ostali stručnjaci mogu bolje educirati i informirati javnost?, kako u tom smislu vidite budućnost struke?
Uvelike mogu doprinijeti boljoj edukaciji i informiranju javnosti kroz sudjelovanje u televizijskim i radijskim emisijama, pisanje članaka za popularne medije i aktivno sudjelovanje na društvenim mrežama. Naša platforma FoodFacts izvrstan je alat pomoću kojega šira javnost može dobiti kvalitetne i provjerene informacije o hrani, nutricionizmu i zdravlju.
Također, nutricionisti trebaju biti uključeni u obrazovni sustav. Uvođenjem predmeta ili modula o prehrani u osnovne i srednje škole djeca bi već od malih nogu bila educirana o važnosti pravilne prehrane. Ona su iznimno podložna usvajanju zdravih navika, a kroz obrazovni sustav možemo stvoriti temelje za zdravije generacije.
Stručnjaci bi trebali surađivati i s liječnicima opće prakse i drugim zdravstvenim djelatnicima kako bi pružili konzistentne savjete pacijentima.
Često se događa da oni dobivaju proturječne informacije pa je ključno osigurati osnovno razumijevanje o prehrani kod svih zdravstvenih djelatnika i upućivanje pacijenata nutricionistima kada je to potrebno.
Kako biste ocijenili domaće medije u smislu točnosti informacija o prehrani?
Ponekad se mogu pronaći kvalitetni članci koji su pisani u suradnji s nutricionistima i drugim stručnjacima, ali nažalost, često su informacije senzacionalističke prirode, prilagođene privlačenju pozornosti, a ne educiranju, i to s vrlo bombastičnim naslovima.
Mediji često podliježu trendovima i komercijalnim interesima što može rezultirati širenjem netočnih ili nepotpunih informacija.
Ines Banjari: Neprovjerene informacije o prehrani mogu imati ozbiljne posljedice po džep i zdravlje
Primjećujem i tendenciju pojednostavljivanja određenih tema da bi bile pristupačnije široj javnosti, ali pritom se često izgubi važan kontekst koji je ključan za razumijevanje prehrambenih savjeta.
Da bi mediji bili bolji izvor informacija o pravilnoj prehrani, potrebno je više suradnje s kvalificiranim stručnjacima i više prostora za znanstveno utemeljene informacije.
Jesu li nutricionisti - influenceri dobra ili loša vijest za korisnike društvenih mreža i samu struku? Treba li tu domenu regulirati?
Nutricionisti – influenceri mogu biti i dobra i loša vijest za korisnike društvenih mreža i za struku, ovisno o njihovom pristupu i namjerama. S jedne strane, nutricionisti koji su prisutni na društvenim mrežama mogu doprinijeti podizanju svijesti o zdravoj prehrani i dosegnuti širu publiku nego što bi to mogli tradicionalnim načinima komunikacije.
Problem, s druge strane, nastaje kada stavljaju komercijalne interese ispred dobrobiti svojih pratitelja, pa često nailazimo na promicanje određenih proizvoda, dijeta ili suplementacija koje nisu nužno znanstveno utemeljene ili koje nisu prikladne za sve.
Iznimno je važno na društvenim mrežama znati koga pratite i ima li ta osoba odgovarajuću struku, ističe Jokić
Smatram da bi tu domenu trebalo regulirati, barem u određenoj mjeri. Regulacija bi mogla uključivati obvezno navođenje stručnih kvalifikacija za one koji se bave nutricionističkim savjetovanjem na društvenim mrežama, kao i transparentnost u pogledu sponzoriranih objava.
Iznimno je važno na društvenim mrežama znati koga pratite i ima li ta osoba odgovarajuću struku.
Koje kanale danas preferirate za informiranje javnosti - tiskovine, internet, TV, radio? U kojoj je mjeri to danas dio Vašeg posla?
Društvene mreže pružaju mogućnost interakcije s publikom što omogućava odgovaranje na specifična pitanja i razjašnjavanje nedoumica dok televizija još uvijek ima velik utjecaj na širu javnost i omogućuje dopiranje do ljudi različitih dobnih skupina. Stoga vrlo rado gostujem u brojnim emisijama i organiziram radionice gdje zainteresirani mogu iz prve ruke doznati čime se bavim.
Tiskovine, premda imaju svoju vrijednost, sve više gube na značaju zbog smanjenog dosega i ograničenosti u pogledu brzine dostavljanja informacija.
Radio također može biti koristan alat, osobito u lokalnim zajednicama, ali smatram da nije dovoljno snažan medij za detaljno informiranje o prehrambenim temama.
Osobno sam se odlučila za Instagram kao društvenu mrežu gdje smo moj tim i ja napravili "BioLab Team” profil u čijem su fokusu znanost, laboratoriji i istraživanja. Današnje je društvo nemoguće zamisliti bez pomoći znanosti i tehnologije.
Gdje se Vi dodatno educirate ili informirate? Postoje li određene web stranice, stručnjaci koje biste preporučili drugima?
S obzirom da smatram da je život cjeloživotno učenje sudjelujem na međunarodnim i domaćim znanstvenim i stručnim skupovima, tečajevima kao i na interaktivnim radionicama. Kroz edukaciju često susrećemo ljude iz različitih sektora što može biti korisno za nove poslovne prilike, ali i za rast sebe kao osobe.
Koliko ulažem u svoju osobnu edukaciju govori i činjenica da neovisno o tome što sam davno stekla titulu doktora znanosti iz područja Biotehničkih znanosti, prošle godine sam dodatno završila specijalistički studij na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu koji me doista osobno zanima i tako stekla zvanje Sveučilišni specijalist dermatofarmacije i kozmetologije.
Odgovara li današnji sustav educiranja kroz osnovne i srednje škole potrebama društva kada je riječ o hrani?
Smatram da još uvijek ne odgovara u dovoljnoj mjeri potrebama društva. Edukacija o prehrani često se svodi na nekoliko osnovnih informacija koje se ne nadograđuju kroz godine školovanja što ostavlja učenike s nedovoljno znanja za donošenje pravilnih odluka o vlastitoj prehrani.
Kroz radionice, predavanja i interaktivne aktivnosti, učenici bi imali priliku najviše naučiti, kaže sveučilišna profesorica
Važno je uvesti sveobuhvatne programe o prehrani u obrazovni sustav koji bi pokrivali ne samo osnovne prehrambene principe, već i utjecaj prehrane na zdravlje, kritičko razmišljanje o informacijama vezanim uz hranu koje dolaze iz medija i društvenih mreža, kao i razvoj praktičnih vještina za planiranje obroka i kuhanje.
Osim toga, mislim da bi bilo korisno uključiti stručnjake poput nutricionista u izradu i provođenje takvih programa. Kroz radionice, predavanja i interaktivne aktivnosti, učenici bi imali priliku najviše naučiti.
Pravilna prehrana je značajnije prepoznata kod novih generacija. Koje ključne poruke biste poslali upravo njima kad je riječ o ‘(ne)zdravom’ i dezinformacijama?
Kada je riječ o novim generacijama, željela bih poslati nekoliko ključnih poruka:
Ne vjerujte svemu što vidite na društvenim mrežama. Mnoge informacije o prehrani koje se dijele na društvenim mrežama nisu znanstveno utemeljene, stoga, prije nego što usvojite neki savjet, provjerite izvor informacija i potražite mišljenje stručnjaka!
Prehrana nije crno-bijela i ne postoji "čarobna" hrana koja će Vas učiniti zdravima niti hrana koju treba potpuno izbjegavati. Važno je razumjeti da je umjerenost ključ i da su sve skupine namirnica važne za održavanje zdravlja.
Budite oprezni s trendovima. Popularne dijete i trendovi često obećavaju brze rezultate, ali mogu imati dugoročne negativne posljedice na zdravlje.
Specijalistica nutricionizma Angelina Paić: Zašto je edukacija o prehrani važnija nego ikada?
Ako imate pitanja o prehrani, obratite se stručnjacima – nutricionistima. Oni imaju znanje i iskustvo koje vam može pomoći za donošenje najboljih odluka za Vaše zdravlje.
Tagovi
Autorica
Partner
Ul. Franje Kuhača 18,
31000 Osijek,
Hrvatska
e-mail: info@foodfacts.news
web: https://www.foodfacts.news/