• Slovenski prigovor
  • 22.02.2016. 08:25

Slovencima kulen, Hrvatima kranjska kobasica?

Slovenski prigovor na Zahtjev za registraciju naziva Slavonski kulen/Slavonski kulin stopirao je veliku marketinšku kampanju isplaniranu s Hrvatskim nogometnim savezom.

Foto: Rajko Polić
  • 1.043
  • 103
  • 0

Slovenski prigovor na Zahtjev za registraciju naziva Slavonski kulen/Slavonski kulin stopirao je veliku marketinšku kampanju isplaniranu s Hrvatskim nogometnim savezom.

Na ideju da poveže hrvatske nogometne reprezentativce i slavonski kulen došao je Andrija Matić, pročelnik za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije i tajnik Udruge Slavonski domaći kulen-kulin, koji je gotovo sve dogovorio s Vatrenima, ali ga je slovenski potez razoružao u toj namjeri.

Velika marketinška kampanja stopirana

"Olić, Mandžukić i Rakitić, naši nogometni reprezentativci su se jednom pohvalili kako dobro igraju nogomet zato što jedu kulen s kojim su se čak i fotografirali. To nam je bila fora pa smo se dogovorili s HNS-om kako ćemo reprezentativcima i njihovom čitavom timu zajedno s liječnicima i trenerima, uoči nove natjecateljske sezone podijeliti kulen.

Idealan trenutak bi bio uoči Europskog nogometnog prvenstva, ali kako kulen nije zaštićen moglo bi ispasti kako se hvalimo s onim što nam susjedi osporavaju", u nedoumici je Matić koji ne zna je li bi čitavu priču s nogometnim reprezentativcima i kulenom trebalo zaboraviti, a posebice kada prođe Europsko nogometno prvenstvo jer pretpostavlja kako će se proces zaštite ovoga delikatesnog proizvoda sada odužiti.

Prigovor šokirao slavonske proizvođače kulena

Upravo kada se cijela priča oko slavonskog kulena počela zahuktavati, a broj proizvođača se više ne svodi na nekolicinu nego je narastao na 34, među kojima su i neki koji koriste mjere Ruralnog razvoja, iznenadila ih je vijest kako njihov proizvod nije priznat.

"Može se dogoditi da se raspiše podmjera 4.2 i kako da ljudi apliciraju na nju za bolju tržišnu poziciju kad ju nemaju čime jamčiti? Ako nemaš znak, onda si kao i svi ostali", dodaje on. Andrija nikako ne može shvatiti kakve veze Slovenci imaju sa slavonskim kulenom.

"Ne vidim nikakav razlog ili mogućnost za ovakav prigovor. Pored toga slavonski kulen štiti svoje ime, prostor, tehnologiju proizvodnje i sirovinu od koje se proizvodi, a to je sve naše, pa ni tu ne vidim niti jednu dodirnu točku", tumači Matić koji smatra kako Slovenci mogu proizvoditi kulen, ali ga ne mogu zvati slavonskim ili prigovarati zbog toga.

I Slovenci imaju Slavonski kulen

"Prigovor smo podnijeli u skladu s mogućnostima koje daje europska pravna stečevina jer proizvod pod nazivom Slavonski kulen rade i slovenski proizvođači", objavilo je u petak slovensko Ministarstvo poljoprivrede. Proizvod s tim nazivom, prema dostupnim podacima, u Sloveniji proizvodi samo tvrtka Celjske mesnine, a rade ga prema starom slavonskom receptu.

"Prigovor Slovenije na zaštitu slavonskog kulena zapravo je identičan prigovoru Hrvatske na zaštitu kranjske kobasice, koja se također proizvodi u Sloveniji i Hrvatskoj. Slovenija traži zbog toga slično prijelazno razdoblje onome za proizvodnju kobasice sa strane hrvatskih proizvođača (15 godina) u kojem mogu isto tako slovenski proizvođači još dalje proizvoditi kulen. U suprotnom slučaju slovenskim proizvođačima nanijeta bi bila velika gospodarska šteta", navode iz Veleposlanstva Slovenije u Hrvatskoj. Hrvatska je prije dvije godine prigovorom Europskoj komisiji na registraciju slovenske kranjske kobasice izborila da hrvatski proizvođači tu kobasicu mogu proizvoditi sve do 2029. godine.

S raspadom nekadašnje zajedničke države 90-ih godina prošlog stoljeća, kada su slovenske trgovine zbog prekida u trgovini oskudijevale s nekim prehrambenim proizvodima, slovenska prehrambena industrija počela ih je sama proizvoditi, a neke čak i zaštitila oznakom nacionalnog brenda ili zaštićenim podrijetlom.

Tako se danas mogu naći na tržištu slovenski proizvođači makedonskog ajvara, srpskog kajmaka, bosanskog sudžuka, varaždinskog zelja, istarskog terana i slični, zbog čega ponekad nastaju problemi kad te proizvode žele zaštititi druge države, piše Seebiz.

Čuha: To im neće proći!

Andrija Čuha iz Soljana prvi je proizvođač slavonskog kulena u Vukovarsko-srijemskoj županiji s certifikatom o stjecanju oznake zemljopisnog podrijetla na nacionalnoj razini kojega posjeduje već dvije godine. Slovenski prigovor, uvjeren je, može samo cijeli proces usporiti, ali s time neće ništa postići ili dobiti.

"To je smiješno. Zna se kako to ne može proći jer nemaju na temelju čega podnijeti prigovor, odnosno mogu ga podnijeti, ali ga moraju i dokumentirati, a jasno je kako to ne mogu. Zbog toga će se taj proces zaštite samo produžiti za dva, tri mjeseca, ali će slavonski kulen biti 100% zaštićen u EU, to uopće nije sporno", uvjeren je Čuha. Slovenija jhe do sada osporavala tri hrvatska zahtjeva - registraciju istarskog pršuta, varaždinskog zelja i slavonskog kulena.

Oko zaštite istarskog pršuta Slovenija i Hrvatska postigle su dogovor te su uložile zajednički zahtjev za registraciju "Istarskog pršuta/Istrskega pršuta", koji je Komisija registrirala u listopadu prošle godine.

Foto: Rajko Polić


Tagovi

Slavonski kulen Slavonski kulin Slovenci Prigovor Zaštita EU Andrija Matić Andrija Čuha Proizvodnja Nogomet


Autorica

Ivana Barišić

Prije nego je upisala pravo, počela se baviti novinarstvom. I u njemu ostala. Pisala je za Večernji list, Poslovni dnevnik, a televizijsko iskustvo stekla je na RTL-u. Kada ne piše, vozi bicikl ili skija :)


Partner

Slavonskobrodska televizija

Mile Budaka 1/4, 35000 Slavonski Brod, Hrvatska
tel: +385 (0)35 210 250, e-mail: sbtv@sbtv.hr web: http://sbtv.hr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Preventiva za ptičju gripu ili?