Pretraga tekstova
Hrvatska sada ima 41 proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji.
Slavonska kobasica postala je 41. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji.
Kako navode iz Ministarstva poljoprivrede, dobila je europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, a sam postupak pokrenula je Udruga Čuvari slavonske tradicije.
Ona je, pojašnjavaju, trajna fermentirana kobasica proizvedena od usitnjenog svinjskog mesa i slanine (udio mesa iznosi najmanje 70 %) uz dodatak kuhinjske soli i začina (usitnjene slatke i ljute crvene paprike, mljevenog papra i češnjaka), što se nadjeva u svinjsko tanko crijevo. Proizvodni postupak traje najmanje 45 dana i u tom se vremenu nadjeveno svinjsko tanko crijevo podvrgava procesima fermentacije, dimljenja, sušenja i zrenja.
Riječ je o izduženoj kobasici valjkastog oblika koja se proizvodi na području Slavonije. Ovitak je tamnosmeđe do crvenkaste boje, a tekstura čvrsta i elastična. Presjek nadjeva je smeđe do tamnocrvene boje, osim masnog tkiva koje može biti bijele do narančaste boje. Mozaičnog je izgleda zbog ravnomjernog rasporeda i veličine komadića mesa i masnog tkiva. Izvana ima miris po dimu drva jasena, graba ili bukve, a iznutra po fermentiranom mesu i češnjaku.
Nadalje, okus je skladna kombinacija fermentiranog mesa, soli, češnjaka, paprike i mljevenog papra, što daje blagu ljutost bez gorčine i kiselosti.
"Njezina proizvodnja osim što predstavlja gastronomski identitet Slavonije te se nalazi i u njenoj turističkoj ponudi, dio je i tradicije, kulture i načina života lokalnog stanovništva jer je proizvod nastao iz tradicionalne svinjokolje kao jednog od najvažnijih običaja slavonskog sela", naglašavaju.
Specifikaciju proizvoda možete pogledati ovdje.
Hrvatska sada ima 41 poljoprivredni i prehrambeni proizvod čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla.
Uz Slavonsku kobasicu, registrirani su i nazivi proizvoda: Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje / Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso 'z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič, Malostonska kamenica, Rudarska greblica, Dalmatinska pečenica, Dalmatinska panceta, Lički škripavac, Bračko maslinovo ulje, Zagorski bagremov med, Zagorski štrukli / Zagorski štruklji, Meso istarskog goveda – boškarina / Meso istrskega goveda – boškarina, Samoborska češnjovka / Samoborska češnofka, Lumblija, Goranski medun i Dalmatinska janjetina.
Tagovi
Slavonska kobasica Zaštićeni proizvod ZOZP Čuvari slavonske tradicije
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje