Sabor raspravlja o nepoštenoj trgovačkoj praksi

Danas je započela sjednica Sabora RH na kojoj će se između ostalog raspravljati o prijedlogu Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. Riječ je o krucijalnom zakonu koji bi trebao dovesti do uređenja poslovnih odnosa između svih sudionika u lancu opskrbe hranom. Zakon bi trebao posebno poboljšati status poljoprivrednih proizvođača u poslovnim odnosima.

Uredit će partnerske odnose na tržištu

"Zakon je dobro došao. Mi na njega ne gledamo kao sredstvo kojim će se netko kažnjavati, već kao na sredstvo koje će urediti partnerske odnose na tržištu. U dosadašnjim odnosima uvijek je najviše stradao proizvođač. Mi smo do sada imali vakuum na tržištu, zakonom su prepoznate određene anomalije i sada ja najvažnije da se on počne provoditi", kaže Miroslav Kovač iz Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva Hrvatske Život.

Nepoštene trgovačke prakse pojavljuju se kao jedna od posljedica nejednake gospodarske snage dionika u lancu opskrbe hranom. One najviše pogađaju poljoprivrednike, male i srednje tvrtke kao najslabiju kariku u lancu, ali i mala i srednja poduzeća u preradi. Ovim Prijedlogom zakona posljedično se treba osigurati pravni okvir koji će jasnim određivanjem nepoštenih trgovačkih praksi utjecati na ispravljanje postojećih poremećaja koji su poprimili formu uobičajenog poslovnog ponašanja

Primjeri nepoštene trgovačke prakse

Poljoprivredni proizvođači i tvrtke iz prehrambene industrije najčešće su isticani oni primjeri nepoštenih trgovačkih poput: otežan pristup maloprodaji, avansna plaćanja za pristup pregovorima, nametanje naknade za ulazak u trgovinu, naknade za policu u trgovini, nametanje promocija, kašnjenje u plaćanjima, klauzula o najpovlaštenijem klijentu, jednostrano i retroaktivno mijenjanje uvjeta ugovora, jednostrano kršenje ugovora, nametanje naknade i odredbe o ekskluzivnosti, nametanje naknade za privatne marke, nametanje standardnih ugovora, postupci odmazde, nepisani ugovori, nametanje naknade za preradu ili uklanjanje otpada, nametanje naknade za ambalažni materijal, nametanje plaćanja promocija koje nisu ranije bile dogovorene, naknade za slabiju prodaju, nametanje dodatnih popusta, jednostrano povlačenje proizvoda s police, nametanje neuvjetovanog povrata neprodane robe, prebacivanje troškova zbog krađe ili gubitka proizvoda, nametanje troškova vezanih uz prigovore potrošača i drugo.

Podsjetimo, riječ je o Zakonu koji se počeo raditi u mandatu ministra Davora Romića, a svoju finalnu verziju i konačno slanje u saborsku proceduru doživio je sada. U prijedlog zakona ugrađena je i odredba o provedbi procjene učinaka propisa u roku od dvije godine od stupanja na snagu kako bi se ocijenili ishodii njegova svrsishodnost.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL