Pretraga tekstova
Farma za uzgoj koza i preradu mlijeka Beocapra, iz susjedne Srbije, svoj najskuplji kozji sir na ruskom tržištu prodaje po cijeni od 110 eura
Prema navodima beogradskog internet portala B92 farma za uzgoj koza i preradu kozjeg mlijeka Beocapra iz Kukujevaca nedaleko od Beograda, kilogram svog sira Rusima prodaje i za 110 eura.
Farma je osnovana prije pet godina, vlastitim trudom i uloženim sredstvima Srđana Kovačevića, Radomira Roganovića te Predraga i Luke Nikčevića, koji su izgradili objekte, uložili u opremu i koze u ukupnoj vrijednosti od 2,5 milijuna eura. Ovi vrijedni poljoprivrednici dobrano su zasukali rukave te podigli su kredit od 1,7 milijuna eura kako bi svoje snove pretočili u stvarnost. Koliko im dobro ide svjedoči činjenica da su uspjeli otplatiti gotovo cjelokupnu svotu od pozajmljenog iznosa.
Srđan Kovačević hvali se kako sir proizvode ručno, a najskuplji od svih je njihov sir Kaparelo, za koji na tržištu Rusije dobiju po 110 eura za kilogram. Najjeftiniji im je pak bijeli sir, koji stoji oko 30 eura po kilogramu. Ono što je zanimljivo da sireve izrađuju u hrastovom pepelu i kori, kao i u lišću kestena, a neke potapaju i u bijelo vino.
Početna ideja zasnivala se isključivo na proizvodnji sirovog mlijeka, ali brzo se pokazalo da se pravi financijski učinci ostvaruju isključivo daljnjom preradom sirovog kozjeg mlijeka. Objekti na ovoj farmi bazirani su na detaljno razrađenom idejno-tehnološkom projektu. Stoga i čudi da je na farmu implementiran koncept zasnovan na centralnom hranidbenom koridoru sa bočno postavljenim boksovima za smještaj životinja, koji se u našoj regiji doduše jako rijetko primjenjuje u objektima za uzgoj koza. Ovakav koncept obezbjeđuje dovoljno smještajnog prostora (oko 1,75 m2 po grlu), kao i optimalan način ishrane.
Cijelom dužinom stajskih zidova postavljene su vertikalno pokretne, automatske zavjese, koje pružaju kvalitetnu ventilaciju prostora. Izmuzište je potpuno automatsko, sa mjerenjem količine mlijeka na svakom muznom mjestu, uz skupljanje mlijeka u zatvorenim uređajima za sakupljanje mlijeka od 2.000 litara sa integriranim sistemom CIP-a. Za ishranu koza koriste se isključivo najkvalitetnije sirovine, poput sušene lucerne, silirane lucerne i kukuruza, posebno pripremljenog koncetrata. Veći dio hrane za životinje Beocapra sama prozvodi ili priprema, dok ostatak nabavlja od provjerenih proizvođača.
Primarno stado koje se sastojalo od 184 pedigrirana grla, tj. 179 koza i 5 jarčeva je uvezeno iz Austrije krajem 2009 godine. Početkom 2013. godine stado je prirodnom reprodukcijom uvećano na 450 grla, što predstavlja optimalno iskorištenje trenutnih smještajnih kapaciteta. Projektom proširenja predviđena je i izgradnja novog objekta za dodatnih 450-500 grla, što bi trebalo biti realizirano do kraja 2015. godine.
Tagovi
Beocapra Kozji sir Kukujevci Kaparelo Kozje mlijeko Srđan Kovačević Radomir Roganović Predrag Nikčević Luka Nikčević Uzgoj koza
Autorica
Više [+]
Nikolina je administratorica portala Agroklub. Ima 28 godina, a završila je diplomski studij marketing managementa na Ekonomskom fakultetu u Osijeku ... a moto joj je: „Život je puno lakši ako kroz njega ideš sa osmijehom“.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.