Pretraga tekstova
Ovaj tjedan će danska vlada predstaviti novu oznaku kako bi krajnji korisnik mogao bolje procijeniti koliki je njegov utjecaj na klimu pristane li kupiti hranu koja ne raste na njegovu području ili u ovisnosti u kakvoj je ambalaži.
Proizvodnja hrane ima velik utjecaj na okoliš. Svi znamo koliko se kemijskih sredstava koristi u proizvodnji bilo koje hrane, bilo hrane za ljude ili za stoku. Sve je popularnija zdrava, ekološki uzgojena hrana. Također, globalizacija je dovela do toga da nam je poznata hrana koja se uzgaja na drugom kraju svijeta, nalazi se i na policama naših trgovačkih centara, sve ju češće koristimo, posebno oni koji su željni nečeg drugačijeg ili zdravijeg.
No, razmišljate li ikada, kada kupujete avokado, chia sjemenke ili banane koji ne rastu ni blizu našeg područja, koliko god one zdrave bile, koliko je energije - za prijevoz, hlađenje i druge procese potrošeno da bi ona uopće došla vama u ruke.
Danci su se dosjetili kako doprijeti do svijesti potrošača - jednostavnom oznakom na prehrambenim proizvodima. Ovaj tjedan će danska vlada predstaviti novu oznaku kako bi krajnji korisnik mogao bolje procijeniti koliki je njegov utjecaj na klimu pristane li kupiti takvu hranu. Također, ambalaža je velika stavka - u što je upakirano meso ili u kakvoj je boci sok.
Pri izdavanju naljepnice morat će se poduzeti nekoliko parametara te će u budućnosti biti potrebno usporediti utjecaj klime s prehrambenom vrijednošću proizvoda, navodi The Local.dk.
Također, pored naljepnice, vlada planira kampanju kako bi potrošačima olakšali kupnju proizvoda koji štite okoliš. Ova se inicijativa razvija u suradnji sa nekoliko supermarketa.
Naime, u svakodnevnom životu mnogo je stvari koje dovode do toga da nepotrebne količine ugljičnog dioksida ne ulaze u okoliš. Tako, primjerice, ljudi koji brinu o okolišu izbjegavaju na godišnji odmor letjeti avionom ili neće prati rublje u slučaju da nisu napunili perilicu. Emisije ugljičnog dioksida u 2016. godini u Danskoj su iznosile 6,7 tona po stanovniku, a u Njemačkoj, primjerice, 9,5 tona.
U budućnosti bi ova nova oznaka mogla olakšati Dancima da u svakodnevnom životu posvete više pozornosti vlastitoj emisiji C02.
U Njemačkoj već postoji nekoliko oznaka koje korisnicima pokazuju koliko utjecaja proizvod ima na klimu. Istovremeno, jedan je trgovački centar u Hamburgu u istraživanju pokazao kako takve oznake često nisu vjerodostojne.
I što onda napraviti? Mislite globalno - jedite lokalno. I naše područje ima niz zdravih namirnica i ako vam je stalo do klime i okoliša, jedite što manje procesuiranu hranu, a što više domaćih, lokalnih proizvoda koje možete kupiti u što manje ambalaže i s potrošnjom puno manje energije. Osim toga, na taj način potičete domaću proizvodnju.
Tagovi
Utjecaj na klimu Oznaka Hrana Danska
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s iskustvom rada u lokalnim i specijaliziranim medijima. Nekadašnja dugogodišnja urednica Agrokluba, danas u nešto slobodnijem 'freelance' modu publiciranja agrarnih tema.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nai... Više [+]
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nairobija teško je opisati. Promet se događa nekako, Britanci su zaslužni što voze ‘krivom’ stranom.
Sigurnost na pijaci jednaka je higijenskim uvjetima, pojedinci nisu sretni da ih snimamo, ako za to nisu honorirani. Ulice su pune žicara, starih i mladih.
Više je zebri oko prijestolnice, nego na ovdašnjem asfaltu. Brojni preživljavaju na ulicama, tražeći način zaraditi koji šiling (1Eur je cca 150 šilinga). Kako je tek u ruralnim krajevima?
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je! Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je!
Željka Rački-Kristić
prije 2 tjedna
Molim provjeru činjenicu na licu mjesta jer priča se. Je li zbilja Katolička crkva u Keniji zamijenila misno vino? Više [+] https://www.index.hr/magazin/clanak/crkva-u-keniji-zamijenila-misno-vino-jer-se-staro-prodaje-po-barovima/2718719.aspx