Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Klaster pršutara
  • 14.10.2013. 11:55

Pršutari se udružuju u Klaster

Do kraja 2015. bit će milijun pršuta sa zaštićenom izvornošću

Foto: narodni.net
  • 481
  • 46
  • 0

Klaster hrvatskog pršuta, koji se uz potporu Hrvatske gospodarske komore, Ministarstva poljoprivrede te drugih mjerodavnih institucija u utorak osniva u Dugopolju, kao svoje ciljeve ima bolju promidžbu, manji uvoz, a veći izvoz, proizvodnju i potrošnju ove naše najpoznatije mesne delicije.

Nakon nacionalne zaštite zemljopisnog podrijetla krčkog, drniškog i dalmatinskog pršuta te izvornosti istarskog, koji sad već čekaju i zaštitu EU, oko 30 pršutana, kao što su - Pršut Voštane, Braća Pivac, Gradina, Mijukić Prom, BEL-CRO, Dalmatino, Smjeli, Badanj-komerc, Žužić, Delicije Marović - hrvatsku priču o pršutu zaokružili su osnivanjem Klastera. Hrvatska proizvodnja mala je i nedostatna, čak i za domaće potrebe. Pršutari su dosad godišnje uspijevali proizvesti samo 350 000 registriranih komada pa se na hrvatskom tržištu u prosjeku proda još oko 600 000 komada pršuta iz uvoza - oko 65 tona pršuta s kosti i 2000 tona bez kosti, koji nerijetko, uz nisku nabavnu, a visoku prodajnu cijenu s lažnom deklaracijom istarskog, dalmatinskog, krčkog ili istarskog završavaju i u ugostiteljskoj ponudi.

Upravo iz tog razloga, potrebno je educiranost potrošača, trgovaca i ugostiteljskih menadžera dignuti na višu razinu, a domaću proizvodnju u idućih nekoliko godina povećati na barem milijun komada. Za to je ključna sirovina, koje u domaćoj svinjogojskoj proizvodnji nema dovoljno pa su pršutari bescarinski uvozili oko 220 000 svježih svinjskih butova za pršute godišnje. To je i razlog što se kod dalmatinskog, krčkog i drniškog pršuta išlo na oznaku zemljopisnog podrijetla, umjesto izvornosti.

Prepoznatljivi pečat daje mu sušenje, dimljenje i zrenje na prirodnom zraku - i dalmatinskoj buri. Velik je problem i to što pršutarima trebaju samo butovi svinja iznad 115 kilograma, a klaonička industrija uopće nema razrađene kapacitete u hladnom lancu u smislu iskorištavanja ostalih dijelova svinja, niti je dosad bilo veće suradnje sa svinjogojcima. Klaster će to, nadaju se, promijeniti jer je riječ o perspektivnoj proizvodnji zaštićenih proizvoda s dodanom vrijednošću - i od velikog su značaja i za hrvatski turizam i izvoz.

Nakon što su dobili oznaku zemljopisnog podrijetla, prvi certificirani dalmatinski pršuti koji će nositi prepoznatljiv znak troglavog lava, na tržište stižu potkraj listopada, a računa se i na zaštitu dalmatinske pancete i pečenice do sredine 2014. Udruživanja proizvođača, jedan su od važnih alata za povlačenje potpora iz EU za promidžbu i nastup na europskom i trećim tržištima. Osnivanje Klastera odličan je primjer udruživanja proizvođača kako bi zajednički mogli biti konkurentniji na domaćem i europskom tržištu.

Foto: narodni.net


Tagovi

Pršut Klaster Zaštita Oznaka zemljopisnog podrijetla Oznaka izvornosti Svinje