Proizvodni asortiman proširili na robne marke uz pomoć Programa ruralnog razvoja

Mljekara Euro-milk iz sela Beloslavec u općini Bedenica u Zagrebačkoj županiji dnevno prerađuje 25.000 litara mlijeka, zbog kojeg svaki dan prelaze i preko 300 km kako bi ga sakupili iz šest županija Lijepe naše: Zagrebačke, Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičko-podravske županije.

Ova mljekara započela je s radom 1998. godine i u protekle 23 godine rasla, zapošljavala nove radnike, sklapala ugovore s proizvođačima mlijeka i širila tržište za svoje proizvode. Danas zapošljava 47 radnika i surađuje sa 160 proizvođača, a stalno rade na unapređenju tehnologije i modernizaciji, istovremeno zadržavajući velik dio proizvodnje manufakturnim.

"Ručnim radom se postiže onaj okus, miris, konzistencija i izgled koji vas podsjeća na djetinjstvo i onaj osjećaj kako je radila i moja baka. Mi upravo to želimo sačuvati i podsjetiti one starije da takvi proizvodi još postoje, a one mlađe upoznati s tradicijom i gurmanskim naslijeđem njihovih baka i djedova'', kaže Božidar Kuzmić, suvlasnik i direktor tvrtke Euro-milk, koja je uspješno povukla sredstva iz operacije 4.2.1. iz Programa ruralnog razvoja RH za male prerađivače mlijeka. 

Riječ je bila o natječaju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima, namijenjene objektima za preradu mlijeka malog kapaciteta, za što je bilo na raspolaganju 75 milijuna kuna. Vrijednost potpore po projektu za mini mljekare iznosila je od 15.000 do 1.000.000 eura, a intenzitet potpore po projektu iznosi 50 posto od ukupnih prihvatljivih troškova projekta.

Proširenje proizvodnog asortimana na robne marke

U ovoj mljekari ističu da su njihovi proizvodi dostupni u trgovinama diljem Hrvatske, u velikim lancima te malim obiteljskim i specijaliziranim trgovinama s domaćim proizvodima, a opskrbljuju i osnovne škole, vrtiće, domove za starije, samostane, pekare, slastičarne, restorane i hotele. Prije tri godine Spar Hrvatska uputio im je zahtjev za proširenje asortimana  pod njegovim robnim markama S budget, Vital i Premium. Budući je potražnja za njihovim fermentiranim proizvodima, koji se pakiraju u čašice, time znatno povećana, odlučili su se na kupovinu nove punilice za punjenje fermentiranih proizvoda u čašice, upravo kroz operaciju 4.2.1.

Kuzmić ističe da su angažirali konzultanta jer je sama prijava komplicirana i tvrtke koje se ne bave time nemaju vremena ni znanja napisati takav elaborat. Pozitivna odluka o rezultatu administrativne kontrole stigla je nakon pet i pol mjeseci, a nakon potpisivanja ugovora s APPRRR s povratom sredstava od 50 posto, umanjenog za PDV, uplatili su avans i naručili punilicu koja je isporučena i puštena u rad u studenom 2019. godine. Isplatili su je dijelom iz vlastitih sredstava, a dijelom iz kredita. Ukupna investicija ove mljekare iznosila je 1,3 milijuna kuna, a potpora nakon završenog projekta 683.790 kuna.

Punilicu su kupili u poljskoj tvornici Trepko, a posjetili su i tamošnje mljekare koje su opremljene novim strojevima sufinanciranim EU fondovima. U razgovoru s direktorima tih mljekara saznali su da u Poljskoj ne postoje natječaji tipa 4.2.1. već se tvrtke mogu prijaviti za sufinanciranje odmah kada im zatrebaju pojedini strojevi, pa su i iz tog razloga Poljaci neusporedivo uspješniji u trošenju EU novca.

Od ulaska u EU najugroženiji  je mliječni sektor  

Od ulaska Hrvatske u EU mljekarski sektor se pokazao kao najranjiviji. Radi otvaranja granica moguć je unos mliječnih proizvoda iz mlijekom bogatih zemalja poput Njemačke, Poljske, Mađarske… gdje je godinama poticano stočarstvo pa je uz pomoć njihovih matičnih vlada proizvodnja dosegla nivo u kojem su prisutni veliki viškovi, kaže Kuzmić. Ističe da zato na hrvatsko tržište svake godine pristignu stotine tona mliječnih proizvoda iz tih zemalja, koji su i do 30 posto jeftiniji od proizvođačke cijene u Hrvatskoj. Najzorniji primjer su sirevi Gouda i Edamer te trajno mlijeko. 

Bez direktne financijske pomoći države malim mljekarama, one će nestati, a s njima će s polica naših trgovina nestati i autohtoni prirodni i svima poznati sirevi kao što su sir Dragec, Zagorski sirevi, Lički, Paški, Istarski i dr.

Niti jedan sektor nije u tolikoj mjeri ugrožen ulaskom Hrvatske u EU kao što je mliječni sektor što se vidi iz zatvaranja mnogih mljekara i nestanka 20-ak tisuća proizvođača mlijeka u proteklih 10 godina, a u posljednje vrijeme i velike mljekarske industrije zatvaraju svoje proizvodne pogone, kaže direktor Euro-milka.

"Nismo otpustili ni jednog zaposlenog, niti ikome otkazali otkup"

Euro-milk je član Udruge hrvatskih malih mljekara, koja okuplja 12 mljekara, ima 500 zaposlenih i 730 kooperanata, što znači da 1230 obitelji živi od zajedničkog rada i truda, a većina tih proizvođača neće imati kome predati sirovinu ukoliko se ugase male mljekare, napominje Kuzmić. Država je pomogla malim mljekarama interventnim otkupom mliječnih proizvoda u nekoliko navrata spriječila otpuštanje proizvođača koji bi inače bili prisiljeni prodati krave.

"U korona krizi vidljiv je pad prihoda od prodaje, ali mi nismo otpustili ni jednog zaposlenog, niti smo otkazali otkup mlijeka ijednom proizvođaču. U lockdownu koji je ograničio kretanja, prodaja i plasman su stali jer se radi o svježim mliječnim proizvodima, koje potrošači nisu mogli gomilati u svojim kućanstvima. Naša su skladišta bila puna proizvoda jer nismo zaustavili otkup", navodi Kuzmić.  

I dalje surađuju s kooperantima koji su uz njih od samih početaka poslovanja, kako s onima koji imaju dvije ili tri krave, tako i s onima koji vode velike farme i neprestano ulažu u povećanje i poboljšanje proizvodnje mlijeka i svi su nam nezamjenjivi, ponosno ističe suvlasnik Euro-milka.