Proizvođači su toliko jaki da utječu i na Vladu

"Pozdravljam donošenje Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi jer bi se njime napokon trebao uvesti red na tržište. Neprestano sam upozoravala kako su poljoprivredni proizvođači najslabija karika u lancu opskrbe hranom što je prepoznala i Europska unija, a sada i Hrvatska", rekla je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir nakon sjednice Vlade RH na kojoj je Zakon usvojen.

Ona se zalaže da se zakonski propiše i kvaliteta proizvoda i na taj način osigura veću zastupljenost domaćih proizvoda na policama. Pri tome poziva i na redovite nadzore kada su u pitanju pošiljke voća i povrća koje stiže iz trećih zemalja, a koje je prskano pesticidima i herbicidima koji nisu dozvoljeni u EU jer bi se tim mjerama bitno smanjio uvoz, posebice onih proizvoda koje mi proizvodimo.

Mađarska, Rumunjska i Belgija kao primjer

Mađarska i Rumunjska osigurale su 50% domaćih proizvoda na policama trgovina, a to je model za koji se zalaže i Petir. Rumunjska je donijela Zakon kojim je propisala postotak (51%) domaćih proizvoda koji mora biti zastupljen na policama velikih trgovačkih lanaca.

Osigurati prednost domaćim proizvodima!

Mađarska u tom pogledu nije donosila zakon već je to riješeno političkom odlukom tj. dogovorom Vlade i trgovačkih lanaca i to jako dobro funkcionira. Naime, oni imaju vrlo jasnu poljoprivrednu politiku te snažnu poljoprivrednu komoru i proizvođačke organizacije koje su potpora Vladi u kreiranju politika potrebnih za zaštitu domaće proizvodnje. U Belgiji primjerice nema nikakvih posebnih ograničenja, ali su organizacije proizvođača u Belgiji toliko jake da se nametnule kao značajan kooperant i vodećem francuskom i vodećem nizozemskom trgovačkom lancu te je na njihovim (belgijskim) policama i više od 50% belgijskih proizvoda.

Potrošači trebaju znati odakle je proizvod

Plasmanu domaćih i lokalnih proizvoda na tržištu mogu pripomoći i kratki lanci opskrbe hranom za koje raste zanimanje u Europskoj uniji, kao i u nacionalnom zakonodavstvu uzimajući u obzir njihovu ulogu u postizanju ciljeva u zaštiti okoliša jer se smanjuju troškovi transporta, a samim time i emisija ugljičnoga dioksida. Takav pristup ima veliki utjecaj na redefiniranje primjene tržišnih pravila s obzirom na ulogu država članica u uspostavi fleksibilnijih pravila koja se primjenjuju na lokalna tržišta, kao i pravila slobodnog kretanja roba na tim tržištima.

"Kad je u pitanju označavanje proizvoda, zalažem se za oznaku porijekla zemlje u kojoj je on proizveden, poput primjerice "Proizvedeno u Hrvatskoj", ali i oznake kojim se jamči određena dodana vrijednost proizvoda poput oznake "GMO-free" ili "Proizvod iz GMO-free regije". Smatram kako potrošači imaju pravo znati odakle je proizvod koji kupuju i što proizvod sadrži jer su inače njihova prava dovedena u pitanje. Takvim označavanjem doprinijeli bi i većoj prodaji domaćih hrvatskih proizvoda", rekla je Petir.

Poljoprivrednici traže zaštitu proizvodnje

Poljoprivredni proizvođači u različitim dijelovima Europske unije pronalaze razne inovativne održive načine rješavanja problema zaštite i promocije lokalne proizvodnje. Češko Ministarstvo zaštite okoliša u travnju 2011. predstavilo je potporu za razvoj tržnica hrane na otvorenom s proračunom više od 400 tisuća eura za organizaciju tržnica na području cijele Češke.

Foto: petir.eu