Pretraga tekstova
Soparnik je deseti hrvatski proizvod sa zaštitom zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije.
Poljički soparnik dobio je oznaku zaštite izvornosti i zemljopisnog podrijetla - ekskluzivna je vijest koju je prenio ministar Davor Romić izravno iz Europske komisije.
Soparnik je deseti hrvatski proizvod sa zaštitom zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije.
Soparnik je staro hrvatsko jelo, s područja Omiša, omiškog zaleđe, iz bivše Poljičke republike. To je sirotinjsko jelo koje su naši stari spremali težacima. Sastoji se od dva vučena tijesta. Tijesto se sprema od brašna, vode i soli.
Treba tri kilograma blitve, jedna kapula. Začini su maslinovo ulje, češnjak i sol. Peče se na ugorenom kominu. Komin se mora se ugoirti sat vremena. Soparnik se peče 10 minuta. Nakon toga se namaže maslinovim uljem i češnjakom, reže se na romboidne fete i poslužuje.
Tagovi
Autor
Više [+]
Novinarstvom se bavi 16 godina, a redovni je član HND i član je Zbora agrarnih novinara. Prati aktualna zbivanja u poljoprivredi, a najviše ga zanimaju teme vezane za maslinarstvo, ribarstvo i pčelarstvo.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.