• IENA 2018
  • 05.11.2018. 09:00

Odličja i iz Nürnberga: Iva i Božo Grginović osvojili četiri medalje za sokove od limunske trave!

Na uzgoj limunske trave Grginovići su se odlučili iz zdravstvenih i inovativnih razloga. “Uskoro ću proizvesti i žensku viagru”, kaže Božo Grginović koji je sa suprugom Ivom u posljednjih šest mjeseci osvojio četiri brončane medalje na izložbama i sajmovima inovacija u SAD, Ženevi, Varšavi i jučer u Nürnbergu.

Foto: Arif Sitnica
  • 565
  • 45
  • 1

Ništa ne uspijeva tako dobro kao uspjeh, a kako se postiže znaju Iva i Božo Grginović supružnici iz Sukošana kod Zadra. U samo šest mjeseci oni su za svoju inovaciju - sokove  od limunske trave i jabuke te limunske trave i aronije, osvojili čak četiri brončane medalje.

“Ova posljednja nam je najdraža”, kažu Iva i Božo koji jedini u Hrvatskoj imaju plantažu limunske trave. “Najdraža medalja” osvojena je jučer na jednoj od najpoznatijih i najstarijih međunarodnih izložbi inovacija IENA 2018, održanoj u Nürnbergu od 1. do 4. studenoga.

Od Ženeve preko Silicijske doline do Varšave i Ninberga

“Bilo je ludo i nezaboravno”, kažu Grginovići jer njihova četvrta medalja osvojena je na prestižnoj izložbi koja je ove godine proslavila svoju 70. obljetnicu. “Svi su željeli kušati naše sokove. Čestitali su nam čak i Malezijci”, dodaje Iva.

Prvu medalju Grginovići su osvojili u travnju ove godine u Ženevi na 46. sajmu inovacija. Od 2. do 4 srpnja uslijedio je Festival inovacija SVIIF u američkoj Santa Clari u srcu Silicijske doline, na kojemu su Grginovići u konkurenciji čak 450 inovatora iz 25 zemalja i više od 400 inovacija, također osvojili brončanu medalju. Trećom po redu medaljom okitili su se u Varšavi na sajmu inovacija održanom sredinom listopada ove godine.

Nagrađeni na međunarodnoj izložbi inovacija IENA 2018

"Četiri nastupa, četiri medalje. Tome se ni u snu nismo nadali”, ne kriju zadovoljstvo Iva i Božo, koji su nam se javili iz Ninberga neposredno nakon što im je uručeno najnovije odličje.

Sjeme nabavili iz Malezije

Drago im je, kažu, i zbog svih onih Nevjernih Toma koji su odmahivali rukom kada su prije pet godina na svom imanju u Sukošanu počeli proizvoditi limunsku travu. “Sjeme smo dobili iz Malezije”, kaže Božo.

Radi se o višegodišnjoj ljekovitoj i začinskoj travi čije je prirodno stanište u većini azijskih zemalja. Koriste je u tamošnjim kuhinjama kao sredstvo za aromatiziranje koje snažno pojačava okuse kod jela i pića. Cijela biljka miriše na limun, kao što naziv biljke kazuje, ali je okus blaži i slađi, a kao začin koriste se stabljika i listovi. Služi kao začin, za čaj i za poboljšavanje okusa drugih čajeva jer mu daje limunsko-citrusni miris i okus. Nutricionistički, limunska trava je dobar izvor vitamina A i C, folne kiselina, magnezija, cinka, bakra, željeza, kalija, fosfora, kalcija, B vitamina u tragovima.

Osim u kulinarstvu, limunska trava koristi se i u alternativnoj medicini za širok raspon bolesti. “Djeluje protuupalno, kao analgetik, antidepresiv, antipiretik, antiseptik s antibakterijskim i antifungalnim svojstvima te kao diuretik, sredstvo protiv groznice, sedativ, i antikancerogeno. Listovi i stabljike od limunske trave se koriste u raznim tretmanima i proizvodima”, pojašnjava Božo.

Nešto novo i antikarcinogeno

Zanimljiva biljka, nema što, a bračni par iz Sukošana se na  uzgoj ove egzotične trave odlučio iz dva razloga. Prvi je zdravlje, a drugi  nešto novo, inovativno, nešto što nitko drugi ne uzgaja.

Božo je sve pojasnio na svoj način: “Bilo je ljeto kada sam počinjao s ovim mojim inovacijama, pripremom terena i sijanjem limunske trave. Kad je vruće, a još i ako se radi, čovjek se tada  znoji, gubi jako puno tekućine. Tražio sam rješenje kako da se čovjek okrijepi, da se toliko ne znoji i da zadržimo tu neophodnu tekućinu. I zato je prvi sok koji sam proizveo prije tri godine bio od  limunske trave i jabuka. Znao sam da sam na dobrom putu jer se nakon konzumacije soka odjednom više nisam znojio, nisam imao potrebu više piti toliko tekućine jer nema dodanih šećera”, kaže  Božo i dodaje  da je analiza na oko 6 tisuća ljudi potvrdila kako je sok pun pogodak, pogotovo za dijabetičare, anemiju, prirodni je diuretik i čistač organizma, a djeluje i antikancerogeno, tvrdi Božo, koji  sa suprugom Ivom i kćerkama Anđelom (16)  i Natali (12) limunsku travu zasad uzgaja na površini od 2.000 kvadrata.

Aronija iz Krapine

Kako je limunskoj travi prirodno stanište u azijskim zemljama, delikatna je za uzgoj u našim prilikama. Sije se od siječnja do početka ožujka u zemlju za klijanje. Voli toplo mjesto, ali ne izravno sunce. Klijat će na 20-25°C i tada niče za 21-40 dana. Zemlju je bitno održavati vlažnom, ali ne mokrom, a dovoljno velike sadnice presaditi u čašice, savjetuju stručnjaci.

Ne podnosi led i niske temperature pa je za ozbiljniju proizvodnju nužno imati plastenike. “Čim temperatura padne oko nule, urod propada pa svake godine nakon zime moram nanovo sve saditi”, kaže Božo uvjeren da će mu uspjesi na međunarodnim izložbama inovacija pomoći da nabavi plastenike.

Sokove za sada plasira po kafićima i nešto u trgovinama zdrave hrane, a osim sokova, supružnici Grginović proizvode sapune i čajeve od limunske trave. Teško je, ali ne odustaju, uvjereni da će naši ljudi s vremenom spoznati dobrobit limunske trave u kombinaciji s domaćim jabukama i aronijom. “Aronija skida tlak, dobra je za anemiju, općenito za imunitet, za urinarne probleme. Smatram da je u potpunosti zanemarena kao voće. Međutim, malo se ljudi njome bavi, pogotovo u Dalmaciji, jer ju je teško uzgojiti. Ovo podneblje joj ne odgovara", kaže Božo. On aroniju nabavlja iz Krapine pa mu je zato u zagorskoj metropoli  i tvornica i punionica.

Ženka viagra od žižula i oraha

Inovativna obitelj Grginović okušala se i u proizvodnji Plavog krumpira podrijetlom je iz peruanskih Anda. Uz već spomenute kulture ima i nasad od 340 stupi žižule, koja je itekako isplativa.

Žižulu nije problem plasirati na zapadna tržišta, u Nizozemsku, Austriju, Švedsku i Englesku. Otkupna cijena kreće se od 20 pa sve do 80 kuna po kilogramu. Ali, Grginovića zanima proizvod s dodanom vrijednošću pa sa žižulama ima velike planove. “Od žižula i oraha proizvest ću žensku viagru”, rekao nam je za kraj Božo Grginović ne želeći otkrivati pojedinosti o svom budućem inovativnom proizvodu. Dodao je samo da nakon četiri brončane,  za žensku viagru očekuje - zlatnu medalju!


Fotoprilog


Tagovi

IENA 2018 Iva i Božo Grginović Medalja Ninberg Limunova trava


Autor

Nedjeljko Jusup

Nedjeljko Jusup

Nedjeljko je dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi