• Dalmatinske pršutane
  • 12.09.2016. 13:30

Od hrvatskih svinja dobiju se mađarski butovi?

Iako uspješna, ova pršutana bi mogla daleko bolje proizvoditi da stanje u svinjogojstvu nije u najmanju ruku nelogično. Ova obitelj u Mađarskoj kupuje svinjske butove za proizvodnju pršuta. Butovi su tamo dospjeli iz Osijeka, dok su svinje uzgojene odnosno utovljene u Slavoniji odakle su transportirane u Mađarsku na klanje!

  • 5.273
  • 535
  • 0

U Dalmaciji su rijetke pršutane koje su tijekom zadnjih godina toliko proširile proizvodnju, primjerice kao ona u Runovićima kod Grada Imotskog poznata kao Mijukić-Prom, čiji je vlasnik i direktor Mijo Lešina.

Njegova je tvrtka gotovo od prvog dana prepoznatljiva ne samo po kvalitetnoj proizvodnji dalmatinskog pršuta i dalmatinske pancete posebice ukusu i mirisu, nego i inim suhomesnatim proizvodima, u što su se uvjerili i mnogi potrošači diljem Hrvatske, dakako i oni izvan nje primjerice na tržištu zemalja Europske unije.

No, mnogi pamte kako je pršut Mije Lešine proglašen šampionom na 1. Nacionalnom sajmu pršuta u Gradu Sinju prije 11 godina što se, na njegovu sreću i radost, ponovilo i na istoj gospodarskoj gastronomsko-turističkoj i kulturnoj manifestaciji 2016. u hotelu Alkar.

Šampionski pršut Mijukić-Prom

"Moj je pršut proglašen šampionom na 1. Nacionalnom sajmu pršuta 2005. te se istom titulom okitio i ove godine na istoj manifestaciji zbog čega sam iznimno radostan, baš kao i moja obitelj te svi zaposlenici u našoj tvrtki Mijukić-Prom.

Sušenje dalmatinskog pršuta

U međuvremenu smo znatno povećali proizvodnju čak za nekih 500 do 600 puta, u odnosu na početak, što je rijetkost ne samo u Dalmaciji. Jer, sada proizvodimo godišnje oko 1.300 tona pršuta, dalmatinske pancete te inih suhomesnatih proizvoda. Ta proizvodnja ima budućnost, a mi uistinu nastojimo održati kvalitetu i biti na usluzi svih potrošača", poručuje vlasnik i direktor tvrtke Mijukić-Prom, čiji je pršut ocijenjen najboljim između 16 natjecatelja koji su, prema ocjeni Stručnog povjerenstva, također bili vrhunske kvalitete.

Dakako, to je visoko priznanje također obradovalo i glavnog tehnologa u pršutani Mijukić-Prom Joška Rogulja, dr. veterine, koji je svojom stručnošću itekako pridonio ne samo kvaliteti kompletne proizvodnje u toj tvrtki. Naime, riječ je o stručnjaku koji vodi proizvodnju tvrdeći kako pršutana Mijukić-Prom nikada prije nije bolje radila, djelovala i poslovala, kao sada.

Unaprijedili tehnologiju proizvodnje

"Inače, tvrtka Mijukić-Prom proizvodi znatne količine pršuta i pancete te dobro posluje. Na tržištu je prepoznatljiv naš proizvod odnosno dalmatinski pršut bez kosti, inače naš klasični brend. Zadnjih godina smo znatno unaprijedili tehnologiju proizvodnje i imamo svoje kvalitetne proizvode. U našim novim suvremenim proizvodnim pogodnima radi oko 30 radnika dok ih je u uredima zaposleno još 10, njih ukupno više od 40. Dakako, naša budućnost će ovisiti i o nama, o tome kako budemo radili, proizvodili, prodavali svoje proizvode i ugodili potrošačima", tvrdi dr. veterine Joško Rogulj.

Obitelj Lešina

Voli reći kako su Runovići, kao općinsko središte, gotovo od početka prepoznatljivi po pršutani Mijukić-Prom, odnosno po njenim proizvodima na tržištu, kamo svaki dan putuje na posao iz rodnih Mravinaca ponad gradova Solina i Splita.

Zaposlenost u pogonima ovisi o sirovini

"Iskreno govoreći, ne bih svaki dan činio tolike kilometre putujući na radno mjesto i natrag doma da naša tvrtka ne radi i ne posluje dobro. Imamo kvalitetne pršute i pancetu te ostale suhomesnate proizvode. U to su se uvjerili svi koji su ih do sada kušali, posebice naši potrošači čiji se krug svakodnevno širi. Tako nam raste proizvodnja i zaposlenost, a i naša se tvrtka razvija te ima sigurnu, odličnu budućnost. I sirovine imamo u dostatnim količinama, a plaće zaposlenicima su redovite čime smo također svi u tvrtki zadovoljni, posebice novim uvjetima radeći u suvremeno-opremljenim pogonima. Što se tiče Nacionalnog sajma pršuta u Sinju ja na tu gastronomsko-turističku priredbu nemam nikakvih zamjerki gotovo svih 11 godina njegova održavanja.

Otac i sin u proizvodnji pršuta

Tu se okupljaju ne samo proizvođači, izlagači stručnjaci, nego i kupci, potrošači, političari te mijenjaju i dopunjuju iskustva kako bi se bolje snalazili narednih godina. Ali budućnost tog sajma ne ovisi samo o nama - stručnjacima, proizvođačima, izlagačima, kupcima, potrošačima, nego i o mogućnostima lokalne zajednice te resornih ministarstva, dok se sinjski PC s direktoricom Anom Barać svake godine potvrđuju", ocjenjuje dr. veterine Joško Rogulj, glavni tehnolog u pršutani Mijukić-Prom.

Možemo spriječiti uvoz iz Mađarske

A što se, pak, tiče svinjogojstva u Hrvatskoj kaže kako tu ima dosta potencijala posebice u Slavoniji, ali se to nažalost ni izbliza ne koristi prema mogućnostima i potrebama. Tvrdi kako potencijal svinjogojstva postoji i u Dalmaciji samo bi, dodaje, trebalo redovito obrađivati polja poput Sinjskog koje je većinom u ledini, iako ima izgrađeni sustav navodnjavanja. Samo bi se na njegovim obradivim površinama mogle proizvoditi tisuće tona kvalitetne stočne hrane i zaposliti toliko radne snage. Kada bi bilo tako, poručuje Rogulj, ne bi se toliko svinjskog mesa uvozilo iz Mađarske. Ujedno podsjeća na činjenicu:

Svinje iz Osijeka idu na klanje u Mađarsku pa se ponovno uvoze?!

"Nedavno smo u Mađarskoj kupili svinjske butove za proizvodnju dalmatinskog pršuta. Butovi su tamo dospjeli iz Osijeka, dok su svinje uzgojene odnosno utovljene u Slavoniji odakle su transportirane u Mađarsku na klanje. Zatim su ponovno vraćene u Hrvatsku, ali kao meso odnosno svinjski butovi. Eto, to je hrvatsko svinjogojstvo?! Ali malo tko točno zna koliko je to isplativo, a mnogi se čudeći pitaju zašto se i klanje svinja ne bi obavljalo u Hrvatskoj?" Ujedno smo dr. veterine Joška Rogulja zapitali kako vidi budućnost govedarstva i mljekarstva u Hrvatskoj?

Pršuti bez kosti u pršutani Mijukić-Prom u Runovićima

Demotivacija za poljoprivrednike

"Velik je pritisak uvoznog kravljeg mlijeka iz inozemstva odnosno Europe na hrvatsko tržište, prilično niske kvalitete i niskih cijena. To, nažalost, neočekivano mnogo ugrožava naše proizvođače mlijeka i mliječnih proizvoda. Izgleda kako nam drugo ništa ne preostaje, nego da se prilagodimo tržištu koliko god možemo.

Ne bude li tako, možemo loše proći, posebice naši proizvođači mlijeka od kojih će se neki vjerojatno odlučiti i na zatvaranje svojih farmi. Tako lako možemo ostati i bez znatnih količina svježeg mesa. Što se pak tiče svinjogojstva, ono po meni ne postoji u Hrvatskoj, a još uvijek je nejasna sudbina i mljekarstva, kao i status naših proizvođača mlijeka. Najveći razlog tome je iznimno velik pritisak uvoza navedenog proizvoda iz Europe i prema neočekivanim preniskim cijenama", komentira dr. veterine Joško Rogulj.

Tvrdi kako to sve demotivira naše poljoprivrednike ne samo stočare odnosno farmere od kojih mnogi već odstupaju od proizvodnje mlijeka, nego i one koji se bave proizvodnjom i preradom stočne hrane, a destabilizira i naše potrošače. Rogulj zaključuje kako ispred budućeg Ministarstva poljoprivrede i njegovih resora stoji ozbiljan problem koji se odnosi na proizvodnju mesa i mlijeka u sklopu strategije poljoprivrede RH, koji će morati naposljetku ozbiljnije rješavati, i riješiti, nova hrvatska Vlada.


Fotoprilog


Tagovi

Pršutana Mijukić Prom Proizvodnja

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi